ISTARSKI POLITIČARI NISU U PRAVU: LNG terminal ne može biti u Raši
24.5.2018. // Glas Istre // Objavljeno u kategoriji Društvo
Puležanka Barbara Dorić prometnula se proteklih godina u krug vodećih hrvatskih energetskih stručnjaka. Nakon glavne uloge u Agenciji za ugljikovodike, nedavno je imenovana direktoricom projekta LNG Hrvatska koji se bavi postavljanjem terminala za ukapljeni plin na Krku. Dorić kaže da ni taj posao nije dobila kao stranačka osoba:
"Nisam nikada bila niti jesam članica ijedne političke stranke. Dugi niz godina gradila sam svoju ekspertizu u energetskom sektoru i između ostalog intenzivno bila uključena u aktivnosti iz područja plinskog sektora, stoga nije neobično da sam u kritičnom trenutku prepoznata kao osoba koja može pridonijeti pozitivnom pomaku u realizaciji LNG projekta koji je od strateškog značaja za Republiku Hrvatsku".
- Koliko ste zadovoljni obavljenim poslom u Agenciji za ugljikovodike?
- Uvijek može bolje, ali isto tako Agencija je u svom kratkom roku postojanja napravila veliki posao. Provedena su dva nadmetanja koja su u konačnici rezultirala sklapanjem ugovora odnosno realizacijom novih investicija u istraživanje ugljikovodika kojih nije bilo posljednjih dvadesetak godina. Otvoren je prostor za nove investicije koje će pokrenuti novu proizvodnju te u konačnici igrati veliku ulogu u daljnjem razvoju i rastu gospodarstva u Republici Hrvatskoj. Implementiran je jedan potpuno novi proces po uzoru na najbolje svjetske prakse koji je u konačnici rezultirao sklapanjem ugovora o istraživanju i podjeli eksploatacije ugljikovodika na kopnu, odnosno prepoznavanjem Republike Hrvatske kao ozbiljnog partnera od strane renomiranih kompanija.
- Ali, još nismo dobili niti jednu novu naftnu bušotinu na Jadranu?
- Cijene nafte na tržištu u trenutku zatvaranja natječaja nisu išle u prilog takvom tipu investicija kada je riječ o istraživanju ugljikovodika na moru.
- Koliko se plina proizvede na postojećim platformama u Jadranu?
- Hrvatska proizvodi plin na sjevernom Jadranu u okolici Istre od 1999. godine i tamo se nalazi 20 plinskih platformi koje čine značajni udio u domaćoj proizvodnji plina. Trenutno se u Hrvatskoj proizvodi nešto manje od 50 posto potrošnje plina, a uzimajući u obzir trendove u padu proizvodnje koji iznose u prosjeku 15 posto godišnje, dolazimo do projekcije kako će do 2040. godine prestati domaća proizvodnja plina. Kako bi se trenutni trendovi zaustavili, potrebno je ulagati u postojeće proizvodne kapacitete i nove istražne aktivnosti koje će rezultirati novom proizvodnjom i smanjiti trendove pada domaće proizvodnje.
- Što će se dogoditi kada domaća polja "presuše"?
- Upravo iz navedenog ključna je i realizacija LNG terminala koji će osigurati alternativne dobavne pravce uz manju domaću proizvodnju plina koji je prema svim globalnim predviđanjima do 2050. godine energent koji raste u udjelu svjetske potrošnje u odnosu na druga fosilna goriva kao što su ugljen i nafta. (Dubravko GRAKALIĆ)
lng barbara dorić raški zaljev agencija za ugljioohidrate