HSLS traži nezavisnu studiju o utjecaju Plomina na okoliš: Dolina Raše ostaje bez kisika
20.11.2008. // Glas Istre // Objavljeno u kategoriji Ekologija
Iz državnog proračuna se što prije trebaju izdvojiti sredstva za provođenje nezavisne analize koja bi pokazala kakav utjecaj termoelektrana Plomin ima na kvalitetu vode, zraka i tla, rekla je jučer predsjednica pulskog HSLS-a Vesna Jakovina-Matošević. Naglasila je da je to nužno i s obzirom na činjenicu da država od HEP-a, pa tako i Plomina, godišnje ubire porez na zagađivanje koji je lani iznosio tri milijuna kuna. Dodala je da TE Plomin provjerava zrak i tlo, no da se ti podaci ne mogu dobiti javno, što, po njenim riječima, samo govori da netko nešto krije.
- Lebdeće čestice se na području Plomina i Rockwoola uopće ne mjere, a poznato je da su one puno opasnije od taložnih tvari koje su danas povišene. Gorenjem krutih goriva kao što su koks i ugljen stvaraju se velike količine lebdećih čestica, a istovremeno još uvijek nitko ne zna kakav zrak zbog zagađivača udišu stanovnici Pićanštine i u dolini Raše, rekla je Jakovina-Matošević.
Iako je pohvalila inicijativu Kluba mladih IDS-a koji je prošle godine pokrenuo peticiju protiv izgradnje Plomina 3 na ugljen, naglasila je da je čudi da ta ista mladež gura glavu u pijesak kada se govori o projektu izgradnje županijskog centra za gospodarenje otpadom na Kaštijunu. Time se, tvrdi ona, stječe dojam da ih uopće ne brine što će se u cementari Koromačno spaljivati RDF, a, kako je rekla, poznato je da se gorenjem plastike i guma oslobađaju dioksini i furani koji spadaju među najopasnije čestice unutar industrijskih zona.
Predsjednik županijskog HSLS-a Sandro Jurman istaknuo je da već dvije godine traje izrada studija utjecaja na okoliš termoelektrane Plomin 3 te da predstavnici županijske vlasti nisu dovoljno učinili da se usprotive projektu izgradnje termoelektrane na ugljen. Osvrnuvši se na strategiju energetskog razvoja, koja između ostalog predviđa izgradnju termoelektrane, Jurman je rekao da Plomin 3 treba kao pogonsko gorivo koristiti isključivo prirodni plin. Republika Hrvatska dužna je poštivati Arhušku konvenciju koja podrazumijeva pristup javnosti informacijama o okolišu, rekao je Jurman, dodavši da su građani Istre često dovedeni pred svršen čin te da se ta praksa ne bi smjela ponoviti u slučaju izgradnje Plomina 3.
Predsjednik kršanskog ogranka Klaudio Lazarić rekao je da lokalna uprava ne može kreirati energetsku strategiju, ali, kada se projekti planiraju na teritoriju općina i gradova, oni moraju postati ravnopravni partneri, a ne samo promatrači. Naglasio je da Općina Kršan nikada nije dobila službene informacije o izgradnji Plomina 3 te da bi lokalne samouprave trebale imati pravo na naknadu po osnovi Zakona o elektroprivredi.
- Taj je zakon donesen još 1995. godine i u skladu s njim svi objekti su dužni plaćati naknadu općinama i gradovima za korištenje prostora, za što se s vremenom počeo koristiti termin ekološka renta. Problem je što se koeficijent naknade nije mijenjao već 13 godina, pa tako on i dalje iznosi 0,426 lipa po kilovatsatu proizvedene energije. Tražimo da se u dogovoru s HEP-om koeficijent poveća na pet lipa, rekao je Lazarić.
Istaknuo je da je u dolini Raše ovih dana količina kisika u zraku pala za trećinu, odnosno na 13 posto, dok normalna količina kisika u zraku iznosi 21 posto. Smatra da su na to najviše utjecali zagađivači u okruženju i da se zbog tih podataka netko treba ozbiljno zabrinuti.
D. BAŠIĆ-PALKOVIĆ
TE Plomin ugljen HEP politika HSLS Klaudijo Lazarić HEP energetika gospodarstvo Sandro Jurman RDF