Hrvatsko zakonodavstvo: Državi kocka važnija od kruha-nepoznat PDV na igre na sreću

Hrvatsko zakonodavstvo: Državi kocka važnija od kruha-nepoznat PDV na igre na sreću

4.5.2009. // Glas Istre // Objavljeno u kategoriji Dobro je znati

Otvorena vrata Hrvatske lutrije na dubrovačkom Stradunu jučer su jednostavno, kao i prošloga petka na Praznik rada, bola u oči brojne razočarane turiste koji su bezuspješno stiskali kvake na zatvorenim suvenirnicama i dućanima s namirnicama.
Dubrovačka poslovnica Hrvatske lutrije nije nikakva iznimka, još 160 poslovnica te državne tvrtke širom Hrvatske radi svake nedjelje do 17 sati. Kada su početkom ove godine vlasnici malih dućana i shopping centri bili prisiljeni zatvoriti vrata nedjeljom zbog stupanja na snagu novog Zakona o trgovini koji brani nedjeljni rad, ista zabrana nije postavljena kladioničarima. Slijedom toga sve kladioničarske kuće imaju poslovnice koje nedjeljom rade - neke čak i do 22 sata - i, štoviše, upravo na »sveti dan« bilježe najbolje poslovne rezultate.
Glavni argument Vlade i sindikata koji su se zalagali za zabranu rada nedjeljom, pri donošenju novog Zakona o trgovini, bila je zaštita radnika kojima su vlasnici trgovina i shopping centara izbjegavali dostojno platiti nedjeljni rad.

Kompromis prepun kontroverzi

Uz to, nije tajna da se na zabranu rada nedjeljom Vlada HDZ-a, koji se deklarira kao demokršćanska stranka, odlučila i zbog ogromnih pritisaka Crkve. Kad je riječ o neradu nedjeljom godinama se u Vladi tražio način kojim bi se udovoljilo Crkvi, sindikatima, trgovcima, ali i Ustavnom sudu koji je već jednom rušio takav zakon, i na kraju se došlo do kompromisa prepunog kontroverznih rješenja. Jedno od njih je, priznaje danas predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever, i ono da se nedjeljom može kupiti srećku ili listić za klađenje, a ne može ulje i brašno.
- Ako je logika zakona, a jest, zaštita radnika i stav da svaki čovjek treba imati jedan dan u tjednu, i to najbolje nedjelju, za odmor i obitelj, onda bi se isto trebalo odnositi i na radnike u kladionicama. Logično je da nedjeljom rade ljekarne ili bolnice i sve ono bez čega sustav jednostavno ne može funkcionirati, ali kladionice sigurno nisu takav poslovni subjekt bez kojega se ne može, kaže Sever.
Sindikati se, međutim, nisu zalagali za zatvaranje kladionica nedjeljom, dok se na Gospodarsko-socijalnom vijeću raspravljalo o toj problematici, tvrdi potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor.
- Slažem se da u širem smislu to pitanje spada u problematiku radničkih prava, i to treba vidjeti. Ako sindikati pokrenu to pitanje, razmotrit ćemo ga, kaže Kosor.

Pozivanje na formalne razloge

Iako je rasprava o neradnoj nedjelji trajala godinama, nitko u Vladi nije razmatrao mogućnost da se, u svrhu zaštite radničkih prava, ne zabrani samo rad u trgovinama nego i u drugim djelatnostima koje nisu nužne za funkcioniranje sistema. U Ministarstvu gospodarstva, koje je pripremalo Zakon o trgovini, jučer su nam glatko priznali da se mogućnošću zabrane rada kladionica nedjeljom uopće nisu zamarali jer to nije u njihovoj nadležnosti.
- Kladionice su regulirane drugim zakonom koji se odnosi na priređivanje igara na sreću, a za to je nadležno Ministarstvo financija, prebacuje glasnogovornik Ministarstva gospodarstva Tomislav Mazal lopticu ministru Ivanu Šukeru.
Šef državnih financija Šuker također se poziva na formalne razloge.
- Kladionice nisu trgovine i regulirane su, kao i svugdje drugdje u svijetu, posebnim zakonom, a hrvatski zakon usklađen je s europskim zakonodavstvom, direktivama EU-a o slobodnom proteku kapitala i kladionice koji, kao i u Europi, posluju na temelju koncesija. Rad kladionica nedjeljom nije nikakav hrvatski specifikum, svugdje u svijetu održavaju se klađenja uživo, a veliki broj sportskih natjecanja odvija se upravo nedjeljom - objašnjava Šuker.

Nataša BOŽIĆ

Oklade i na političare

Ljubitelji klađenja ove će se godine prvi put možda moći okladiti i na izbornu pobjedu nekoga od političkih favorita u utrci za župane, gradonačelnike i načelnike. Zbog »zakonske rupe« koja je nastala neusklađivanjem Zakona o priređivanju igara na sreću s novim zakonom za lokalne izbore kladionice u Hrvatskoj sada mogu, ako to žele, prirediti klađenje na rezultate izbora za župane, gradonačelnike i načelnike.


Zakon o privređivanju igara na sreću, naime, zabranjuje klađenje na rezultate izbora za predsjednika Republike, zastupnike u Saboru te članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i regionalne samouprave. Budući da se u tom zakonu, nakon što je uveden direktni izbor župana i gradonačelnika, nije izrijekom navelo da se ne smije kladiti i na izborni rezultat za te funkcije, ta mogućnost ostaje otvorena. Kladioničarske kuće koje smo jučer kontaktirali također nisu još bile uočile tu rupu u zakonu pa još nisu razmatrali priređivanje izborne kladionice.

 

Nepoznat PDV na igre na sreću

ZAGREB - U Ministarstvu financija, nakon što je ministar Ivan Šuker najavio donošenje novog zakona o PDV-u, u sklopu kojeg bi porezne škare trebale zahvatiti i igre na sreću, nitko ne želi govoriti tko će biti novi obveznici plaćanja PDV-a, kao ni to koja će još nova pravila donijeti taj zakon. U Ministarstvu se pravdaju da ne mogu govoriti o tome kako će izgledati novi zakon jer još uvijek s Europskom komisijom pregovaraju oko pravila kojima se uređuju obveznici i naplata PDV-a, pa tako i oko izuzeća od tih pravila ili prijelaznih razdoblja za njihovu primjenu. Naplatu PDV-a organizatorima igara na sreću, koju je najavio Šuker, europske direktive ne definiraju. U direktivi iz 2006. definirano je da su klađenje, loto, ali i druge igre na sreću izuzeti od obveze naplate PDV-a, ali da nije preporuka zemljama članicama ni da taj porez naplaćuju, kao ni da to ne čine. Dakle, odluka o tome hoće li se na igre na sreću plaćati PDV na hrvatskoj je Vladi. Država je u prošloj godini od poreza i naknada od igara na sreću ubrala 581 milijun kuna, od čega je najveći dio dobila od državne tvrtke Hrvatske lutrije. Ako bi se primjerice PDV naplaćivao na cijeli promet od 20 milijardi kuna koji se vrti u industriji igara na sreću, to bi značilo da država može ubrati oko četiri milijarde kuna godišnje.

Hoće li se nešto takvo i dogoditi vidjet će se kad Vlada izađe s prijedlogom zakona o PDV-u u kojem bi se trebalo definirati i što će biti s nultom stopom tog poreza na kruh, mlijeko, knjige, znanstvene časopise, ali i na donacije vjerskim zajednicama iz drugih država. Vlada je u pregovorima zatražila trajno izuzeće od plaćanja PDV-a na donacije Katoličkoj crkvi, ali i ostalim vjerskim zajednicama. Vlada je tražila i odgodu naplate PDV-a za hrvatske branitelje i njihove obitelji pri uvozu automobila. Nekoliko godina odgode traži se i na ukidanje nulte stope PDV-a na kruh, mlijeko ili knjige.

klađenje kladionice rad nedjeljom zakonodavstvo zakon pdv banana država hrvatska