GROM ILI „ŠAJETA“: termoelektrana „Plomin C“, zastarjela, novac potrošen i prije negoli je počela izgradnja! 2. DIO

GROM ILI „ŠAJETA“: termoelektrana „Plomin C“, zastarjela, novac potrošen i prije negoli je počela izgradnja! 2. DIO

9.8.2014. // Labin.com // Objavljeno u kategoriji Politika

HEP sklapa dva ugovora s dvije različite tvrtke za isti posao

Ugovorom s „Formom Inžinjering" iz Labina, koja također nema niti jednog zaposlenog, te ugovorom za izradu „Studije utjecaja na okoliš TE C-500", HEP sklapa ugovor s „Urbis Tech"-om u ukupnoj vrijednosti od 1. 650.904,00 kuna, sa dva zaposlena, od kojih je jedan direktor Roberto Višković, a koja je izabrana i za nadzor studije „Plomin C".

HEP također ugovara istu studiju zaštite okoliša i sa tvrtkom „Ekonerg" iz Zagreba, a Ekonerg, izbjegavajući direktne ugovore, sklapa ugovor s tvrtkom „Urbis 72" iz Pule.

To je tek dio novca koji se „prelio" iz HEP-a na račune privatnih tvrtki voditelja „Plomin C", tadašnjeg HEP-ovca, njegovog brata i njihovih partnera i prijatelja, kao i drugih članova konzorcija i drugih brojnih partnera kontroverznog projekta i suspektnog posla. No, koliko su do sada studija naplatile tvrtke u vlasništvu i suvlasništvu Alfreda i Roberta Viškovića, sveukupno, nije poznato.

Porezna uprava je trebala o svojim poreznim izvidima i nalazima izvijestiti DORH i Uskok, o sumnjivom poslovanju Viškovićevih. Revizija je, naime, otkrila niz spornih detalja u izradi projekta, prije svega u troškovniku, a sporna je navodno i uloga tvrtki „Urbis Tech" d.o.o. i „Urbis 72" iz Pule u vlasništvu Viškovićevog brata Roberta, koje su funkcionirale kao dio Plominovog konzorcija.

Plomin C - dva puta skuplja struja

U interesu političke trgovine i mazanja očiju javnosti, na mala vrata se uvode investitori za „Plomin C". Investitorima se pogoduje, na štetu građana RH, a kako su Mirela Holy i Davor Škrlec otvoreno i javno rekli, „Građani će plaćati duplo skuplju struju po ugovoru s investitorima, a političari će se pohvaliti, kako su napokon doveli investitore u RH".

U vrijeme planiranih projekata kojima bi se lokalna zajednica "odobrovoljila" i prihvatila HEP i Elektrane Plomin 1 i 2, kao zagađivače, ne događa se baš ništa, a reputacija obećanih a nerealiziranih projekata za lokalnu zajednicu I dalje se ponavlja. Nepovjerenje prema HEP-u u Labinštini, raste i sve se jasnije čuje lokalno stanovništvo, koje se, s punim pravom - smatra izigranim.

Otkazom u HEP-u isplivali podaci

No nakon Viškovićevog odlaska iz HEP-a, isplivali" su na površinu podaci, "da je vođen vlastitim interesima, nekvalitetno odradio projekt, a ne interesom projekta, da je u sve natječaje ili podloge za projekte ubacivao takve parametre, koji, po već poznatim šemama, uvjetuju upravo određene dobavljače s kojima ima unaprijed dogovorene provizije". Preferencija su mu bili Talijani, jer radio je u Italiji dugi niz godina, ima brojne kontakte s Talijanima.

Višković, iako je "obećao" lokalnoj zajednici sve i svašta, a realizirao je minimalno, ili bolje rečeno, gotovo ništa. "Plomin Holding" nikada nije "zaživio" na način na koji je bilo zamišljeno, jer je Alfredo Višković, od projekata "Plomin Holdinga", preko Talijana koju su sudjelovali u čišćenju Plominskog zaljeva od mulja, naručivši brod iz Venecije, htio uspostaviti i trajektnu liniju. Godine 2009., projekt izgradnje trajektnog pristaništa u Plominskom zaljevu, obuhvaćao je i program izgradnje objekata male privrede i lokalne infrastrukture uz termoelektranu Plomin C, Višković je čak sazvao i press konferenciju, na kojoj je rekao da je izgradnja trajektnog pristaništa u plominskoj luci samo jedan od dvadeset projekata iz prometa i turizma, proizvodnje hrane, male privrede i lokalne infrastrukture koje u okviru programa prijateljskog okruženja zajednički grade HEP i lokalna zajednica. Čak je predstavio i strane partnere Talijane, direktore tvrtki Boscolo & Tiozzo i Arglo Salvatore Tiozzo i Giovanni Gomiero, koje sudjeluju u realizaciji projekta uspostave trajektne linije između luke Plomin, Venecije i Cresa. U projekt osposobljavanja izgradnje trajektnog pristaništa HEP je uložio 10 milijuna "nečega", a trajekti bi prevozili putnike i robu spomenutih linija, cijele godine. No nakon tog projekta mnogi su postali vlasnici privatnih nekretnina u svojem vlasništvu.

Izvodi iz sudskog registra za tvrtke "Plomin linija", "Plomin Marina" i "Plomin Holding" "govore" kako je Višković bio direktor u dvije od tri navedene tvrtke, povukavši i Talijane sa sobom s kojima je ugovorio "posao".

Alfredo Višković je kao direktor "Plomin Holdinga" potpisao konzultantski ugovor s bratom Robertom Viškovićem za "Plomin Holding", a koji je očito, ponajprije služio za izvlačenje novaca. Tako je, kroz "Plomin Holding" HEP zbrinjavao utjecajne lokalne moćnike, da se "prilagode" interesima HEP-a, a kroz Nadzorni odbor u kojem su bili i članovi Uprave HEP-a primale su se i naknade. "Plomin Holding" imao je ogromna sredstva na raspolaganju.

Plomin C niti napravljen, već je zastario

Termoelektrana od 500 MGW je rijetka i zastarjela tehnologija, po mišljenju stručnjaka, nesuvremena, a samo nekoliko proizvođača ima opremu za nju. S tim je i sam odabir ponuđača unaprijed ograničen, jer u svijetu postoji limitirani broj proizvođača određene tehnologije, te se već unaprijed ograničava krug.

Tako je bila bačena udica da se upravo ti proizvođači upecaju u posao. Višković je, kao voditelj projekta probio planirani budžet, na koji je potrošeno više od 120 milijuna kuna za dokumentaciju, odabravši partere koji nisu bili dovoljno kompetentni za izradu projekta, od 120 milijuna uloženih u papire za projekt "Plomin C", u kojima su, usput budi rečeno sudjelovali mnogi fakulteti, instituti i razne suradničke firme, odjednom je nestalo 20 milijuna kuna.

Ministarstvo okoliša, revizijom, traži puno viši dimnjak

"Čuvanje i odvoz nusproizvoda (šljake, pepela i gipsa) u zatvorenim prijenosnim trakama i brodovima spriječit će negativan utjecaj na okoliš", pisalo je Ministarstvo, dodavši „da su naredili i da privremeni dimnjak bude visok 170, a ne kako je bio predviđen 135 metara. On će se koristiti do izgradnje novog dimnjaka visine 340 metara. Nadalje će se postaviti mjerne postaje koje će pratiti "značajno veći broj parametara kakvoće zraka, te njihovo uključivanje u državnu mrežu postaja za mjerenje kakvoće zraka, što će omogućiti javnosti, da u svakom trenutku ima informaciju o kakvoći dostupnu na internetu".

Najstroži standardi zaštite okoliša

"Primjenu najviših standarda zaštite vode i mora te kontinuirano praćenje i izvještavanje javnosti u razdoblju nakon puštanja u pogon bloka C", pišu iz Ministarstva, dodajući „da je na lokaciji rezerviran prostor za smještaj postrojenja za hvatanje ugljičnog dioksida". Tadašnji ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović 2012., godine rekao je kako će u novom bloku termoelektrane Plomin vrijediti "najstroži standardi zaštite okoliša".

"Za TE Plomin vrijedit će najstroži standardi zaštite okoliša te stroge mjere nadzora koje vrijede za sve slične elektroenergetske objekte u Europskoj uniji", rekao je tada Zmajlović čije je Ministarstvo objavilo objedinjene uvjete zaštite okoliša za zamjenu bloka 1 blokom C u Plominu. Iz Ministarstva su isticali kako će HEP kao nositelj projekta osigurati "povećanje proizvodnje električne energije iz domaćih izvora, te uvođenjem suvremenih, najboljih dostupnih tehnologija osigurati najviše standarde zaštite okoliša", navodeći koja su najvažnija poboljšanja zaštite okoliša u Plominu.

"Smanjenje emisija otpadnih plinova (sumpornog dioksida i dušikovih oksida, te čestica) iz proizvodnog procesa, u odnosu na postojeće stanje, očuvati će se postojeća visoka kvaliteta zraka u okolici Termoelektrane", pišu iz Ministarstva, dodavši da će visokoj kvaliteti zraka doprinijeti i smještaj ugljena u silose, "umjesto dosadašnje prakse držanja na otvorenom, što će onemogućiti raznošenje čestica zrakom".

IDS je zatražio raspisivanje referenduma o energentu u novom bloku termoelektrane, jer im je sporno korištenje ugljena, a ne plina.

Uvoz ugljena ravno milijun tona godišnje

Ugljen, kao energent, u opciji studije, bez plina za "Plomin C", uvozio bi se od ravno milijun tona godišnje, a dobavljači su tražili ogromne provizije. U HEP-u se vodila borba za 600 MGW umjesto sadašnjih 500, u planu za termoelektranu, jer za odabranu tehnologiju od 500 MGW koja nikako ne može naći investitora, stručnjaci smatraju zastarjelom, i svi veći investitori zainteresirani su za elektrane od 600 i 800 MGW, gdje je uz gotovo istu investiciju dobiven značajno veći proizvodni i financijski efekt.

"Istina je da planiraju zatvoriti deponij, ali je pitanje ako ga sad namjeravaju zatvoriti, jer su savjesni, zašto nisu bili savjesni ranije i spriječili štetu svih godina oda kada je došlo do puštanja u pogon Plomina 2", zapitali su se građani. Plomin, poznat po buri i da iz tog razloga ovaj otvoreni deponij ugljena godinama, izaziva još teže posljedice po zdravlje, jer česte bure raznose nadaleko čestice kancerogene prašine, dok HEP i dalje priča kako Plominska elektrana ne šteti zdravlju!

„Neka zatvore deponij, ali ne znači da će se time iskupiti za sve dosad učinjeno i propušteno!" poručili su građani.

EBRD ne podržava projekte TE na ugljen

"Ugljen ima smisla ako se radi o zemlji koje imaju vlastite zalihe ugljena kao Njemačka, Hrvatska to nema, pa se postavlja pitanje kakva je energetska neovisnost ako ovisimo o uvozu ugljena? Ako ga nema, otkuda će se proizvesti struja? Zar onda nije pametnije uvesti čistu struju nego ugljen kojim će Hrvatska biti još zagađenije emisijom Co2? Također, EBRD više ne podržava projekte termoelektrana na ugljen. U cijeni izgradnje elektrane nije uračunata cijena demontaže elektrane, koja je obično znatno više od cijene izgradnje", rekao je prof. Kulić

Sedam inozemnih kompanija u prvom krugu iskazale su interes za sudjelovanje u projektu zamjenskog bloka TE Plomin, te ih je HEP izdvojio za daljnje „pripetavanje" i predaju obvezujućih ponuda.


Nastavak u nedjelju 10.kolovoza

 

Autor: Vedrana Milas

 

Izvor

 

 

te plomin te plomin 3 tep c