Grad prijavio konzervatore ministru kulture

Grad prijavio konzervatore ministru kulture

19.1.2009. // Glas Istre // Objavljeno u kategoriji Društvo

LABINSKI GRADONAČELNIK O ZNAČAJNIJIM PROŠLOGODIŠNJIM DOGAĐAJIMA I PLANOVIMA ZA 2009. 

Rockwool nam je značajan u smislu zapošljavanja. Činjenica je da, bez obzira što mjerne stanice ne pokazuju onečišćenje, mještane smeta smrdljivi dim, i to treba riješiti. Vjerojatno je problem lokacija u dolini. Smatram, međutim, da će se tvornica teško iseliti odatle, tim više jer je riječ o međudržavno značajnoj investiciji pa bi to bio negativan signal novim investitorima, napominje Tulio Demetlika

 

Ima simbolike u ljetošnjem koncertu Maksima Mrvice u sklopu Labin Art Republike. Njega će gradonačelnik Tulio Demetlika u ovoj inventuri događanja staviti na prvo mjesto, kao da takvim izborom želi svojim oponentima nanovo predočiti onaj ditiramb koji je promovirao prilikom izglasavanja ovogodišnjeg rekordnog proračuna od 101,7 milijuna kuna. Rekao je: »Ne zanimaju nas te mrvice iz redovnih prihoda, letvicu smo podignuli maksimalno«.
Kolikogod opozicija osporavala proračunske izvore, poput 10-milijunskog kredita ili prodaje gradskog zemljišta, Demetliki oni nisu, kao Vodovodu za nedavnih poplava, zamućeni.

Turistički cvjetovi

Gradonačelnik iz prošlogodišnjeg kalendara kao značajne izdvaja dva priznanja za uređenost - drugo mjesto Labina u akciji Zeleni cvijet i treće turističkog Rapca u izboru za Plavi cvijet.
Lani su, ocjenjuje Demetlika, ostvareni značajni pomaci u mnogim segmentima, posebice u zapošljavanju.


- Pozitivan trend tijekom većeg dijela godine prekinula je tek globalna financijska kriza. I upravo će ona biti izazov za poglavarstvo. Treba održati kontinuitet komunalne izgradnje, ne bismo li time angažirali domaće resurse. Kad onim za gradnju predviđenim 30-ak milijuna kuna pridodamo 15 milijuna za održavanje infrastrukture te investicije gradskih poduzeća, ukupan iznos za tu namjenu premašuje 100 milijuna kuna. Što se utjecaja recesije na ostatak ovdašnjeg gospodarstva tiče, u turizmu se, po prognozama, ne očekuje pad prometa u odnosu na lani. Ostale uslužne djelatnosti, uz trgovinu, barem zasad također odolijevaju. S obzirom na značajan pad svjetske prodaje automobila, prirodni su problemi u Cimosu, a slične su nedaće, zbog smanjenja gradnje, najavili i u cementari Holcim, kaže Demetlika.


Po njemu, prošle je godine centar Labinštine, omeđene s četiri proizvodna dimnjaka, obilježila upravo investicija u zaštiti okoliša.
- Prva je faza sanacije deponija otpada Cere, koju potpomaže Fond za zaštitu okoliša, stajala 20 milijuna kuna, polovicu ukupne vrijednosti projekta. Još dva i pol milijuna išlo je na uređenje deponija Kovica kod Streljane te onog šljake kod stare toplane, veli gradonačelnik.
Dok smo na »zelenoj« temi, podsjećamo ga, kao pobornika dolaska Rockwoola u Pićan, da je tvornica kamene vune i dalje kamen spoticanja lokalnog stanovništva i vlasti. Prisjećamo se i njegove izjave da je eventualna treća plominska elektrana moguća na plin jedino ako ondje bude LNG terminal. S obzirom da je terminal predviđen na drugoj lokaciji, to pada u vodu?


- Lokacija nove elektrane na ugljen još nije određena. Vjerujem da će HEP i resorno ministarstvo pri odlučivanju uvažiti i mišljenje građana. Labinština je oduvijek bila industrijska, no zahtijevali smo mjere za zaštitu okoliša. Treba reći da TE Plomin ima pet mjernih stanica te da je jednu takvu stanicu Holcim postavio lani, kao i raška vapnara. Rockwool nam je značajan u smislu zapošljavanja. Činjenica je da, bez obzira što mjerne stanice ne pokazuju onečišćenje, mještane smeta smrdljivi dim, i to treba riješiti. Vjerojatno je problem lokacija u dolini. Smatram, međutim, da će se tvornica teško iseliti odatle, tim više jer je riječ o međudržavno značajnoj investiciji pa bi to bio negativan signal novim investitorima, napominje Demetlika.

 

Prometna izolacija

Neprihvatljivo je da Labin, uz ovakav profil industrije, i nadalje bude prometno izoliran. Na sporo rješavanje ovog problema Demetlika se požalio zimus, no sada je drukčijeg mišljenja.


- Puno se napravilo. Riješena je dionica Kršan - Gračišće prema Pazinu, sanira se posljednji dio ceste između Vozilići i tunela Učka. Slažem se da ide sporo, Hrvatske ceste očito kasne s plaćanjem izvođača. Urgiramo, i to putem saborskog zastupnika Marina Brkarića, zbog silnih negodovanja, pogotovo autoprijevoznika, pa je baš na naše inzistiranje koncem godine postavljen sloj asfalta. Izostao je onaj dio iznad Vranja, ispod tunela, no obećali su da će ove godine to ući u plan. Do turističke sezone trebala bi biti gotova dionica Vozilići - Brestova, a kod Hrvatskih cesta nastojimo progurati i onu Most Raša - Barban, koja nije dirana od poplave ''''94. godine. Dodatno je oštećuje trenutno pojačani prijevoz iz svih istarskih kamenoloma u luku Bršica, veli Demetlika.


U gradu je lani obnovljena prometnica od raskrižja Kožlje do đira za Rabac te ona od starogradskog trga do groblja, koja se - prema Gondolićima, Sv. Marini i Salakovcima - uz ulaganje od četiri milijuna kuna, nastavlja ove godine. Državnu dionicu Štrmac - Labin Grad će, ulažući dva milijuna kuna, raditi s Hrvatskim cestama. Na ulasku iz pravca Rijeke, gdje je nedavno sagrađen Mercator, bit će izgrađen kružni tok, kao i na điru za Rabac.
Među »papirnato« pripremljenim projektima najopipljiviji je onaj uređenja knjižnice na Pjacalu, za koju je u proračunu planirano najviše, 8,5 milijuna kuna, i to u sklopu očuvanja spomeničke baštine. I s time se podosta kasni.
- Riječ je o početku sanacije bivšeg rudarskog kompleksa i radovi počinju ovih dana. Na uređenje Pjacala čekalo se jer smo višekratno mijenjali dokumentaciju, zbog strogih uvjeta pulskog Konzervatorskog odjela. Sve to komplicira priču oko poduzetničkih ulaganja. Za uređenje Pjacala, te naše prve poduzetničke zone, ove smo godine namijenili 2,7 milijuna kuna. U veljači ćemo raspisati natječaj za izvođača radova, najavljuje Demetlika.

 

»Pametne« zgrade na Katurama

Je li istina da je Grad u sukobu s Konzervatorskim odjelom, odnosno da je - potaknut obustavljanjem radova na stambeno-poslovnoj zgradi u starom gradu, koju gradi tvrtka De Conte - prijavio konzervatore resornom ministarstvu?
- Nije to sukob, nego nastojanje da poboljšamo suradnju. Kao gradonačelnik, urgirao sam u tome ministarstvu, i to baš zbog Pjacala, da se ubrza rješavanje dokumentacije. Jer ulagači, kažem, nemaju vremena čekati. Prozvali smo odjel, ne pojedince. Neka konkretno iskažu svoje zahtjeve i mi ćemo ih ispuniti. Zasad naše inzistiranje nije urodilo plodom. Ne želimo, da se razumijemo, pod svaku cijenu nešto gurati: i naši stručnjaci-projektanti, naime, brinu o zaštiti spomenika, napominje Demetlika.
Skrb o starijima trebala bi biti upotpunjena skorim raspisivanjem natječaja za idejno rješenje doma umirovljenika, koji se spominje već osam godina. Napokon je određena njegova lokacija, kod Doma zdravlja. Resorno ministarstvo ne planira graditi domove pa Labin za ovu investiciju ukupno vrijednu 40-ak milijuna kuna očekuje pomoć Županije, a u mogućem modelu javno-privatnog partnerstva već se, kaže gradonačelnik, javljaju neki iseljenici.
Na upit jesu li građani »trpjeli« otkad je ovlast izdavanja građevinskih dozvola prebačena na gradski odjel, Demetlika je odgovorio:
- Većina ih je, znajući za izmjene prostornoplanske dokumentacije, pravovremeno zatražila građevinsku ili lokacijsku dozvolu pa nemamo većeg pritiska. Ured je, inače, preuzeo oko tisuću zaostalih predmeta, koji se brže i kvalitetnije rješavaju. Jedina kočnica je kašnjenje - dijelom zbog javnih rasprava, a dijelom zbog usklađivanja s uredbom o zaštićenom obalnom pojasu - s donošenjem urbanističkih planova Vineža i Kapelice, koji su pred usvajanjem, te onog za Rabac, koji ćemo donijeti koncem godine, nabrojio je gradonačelnik Demetlika.
Budući da je i u Labinu prirodni prirast sve manji, a stanova je sve više, razmišlja Demetlika, postavlja se i pitanje opravdanosti njihove gradnje. Po njemu, barem što se tiče ponude, mladi mogu do svojih kvadrata.
- Ipak, pitanje je cijene. Građevinari nude stanove prihvatljive strancima. Zbog toga se Grad odlučio na poticanu stanogradnju, nudeći mladima povoljnije uvjete. Otud i gradnja »pametnih«, energetski učinkovitijih zgrada sa 60 stanova na Katurama, koja počinje na ljeto, ističe Demetlika.

Piše Igor RADIĆ

stambena zgrada politika kature pjacal demetlika razgovor rockwool zapošljavanj intervju planovi