Grad Labin dužan 12,61 milijun kuna kredita (15,37% planiranog proračuna) - smanjuju se svi rashodi osim socijalnog programa

Grad Labin dužan 12,61 milijun kuna kredita (15,37% planiranog proračuna) - smanjuju se svi rashodi osim socijalnog programa

1.9.2010. // Glas Istre // Objavljeno u kategoriji Društvo

Prošlog je tjedna jedan nacionalni dnevni list analizirao kreditne obveze velikih hrvatskih gradova i zaključio kako pod teretom otplate kamata i glavnice ti gradovi imaju sve manje novca za ostale izdatke. Kakva je situacija u istarskim gradovima? Ono što iznenađuje na prvu ruku jest informacija da ima gradova koji nemaju niti kune kreditnih obveza. To je slučaj kod Buzeta i Buja.

Grad Labin je dužan 12,61 milijun kuna kredita što predstavlja 15,37 posto od planiranog gradskog proračuna za ovu godinu. U slučaju Poreča i Pazina taj je udio znatno manji i iznosi svega 2,57 posto, odnosno 6,16. Najturističkiji grad u zemlji ima kreditne obveze koje su teške svega 4,75 milijuna kuna. Te vrijednosti kredita ne znače da će isto toliko morati vratiti bankama ove godine, što najbolje ilustrira primjer iz sjedišta Istarske županije.

- Ukupna kreditna obaveza Grada Pazina iznosi 3,74 milijuna kuna od čega na naplatu do kraja ove godine dolazi 248 tisuća. Dugovi gradskih ustanova i društava spadaju u red tekućih dugova i ne opterećuju poslovanje tih ustanova, pojasnio nam je gradonačelnik Renato Krulčić

Rovinj je grad čiji je proračun opterećeniji kreditima. Ukupne kreditne obveze prelaze trećinu ovogodišnjeg proračuna i iznose 43,22 milijuna kuna. No, kako im na naplatu 2010. dolazi 5,51 milijun ispada da će 4,5 posto proračuna biti utrošeno za financiranje kapitalnih objekata čiju su izgradnju kreditirale banke.

Iznos od 5,51 milijuna kuna koji moraju vratiti u 2010. godini jest velik, ali ne može se reći da je to velik uteg u ovogodišnjem gradskom proračunu koji iznosi 122,84 milijuna kuna.

Gradonačelnik Vili Bassanese nije nam naveo koliko točno iznosi kreditna obveza Umaga već je naveo da su osim duga od nenaplaćenih 85 milijuna kuna od bivše vlasti naslijedili i kredite u ukupnom iznosu od 20 milijuna kuna kojima su financirane gradske investicije i investicije ustanove za sport i za kupnju vatrogasnih vozila.

- Ukupan iznos neotplaćenih glavnica po osnovi kreditnog zaduženja Grada Pule iznosi 89,79 milijuna kuna, od čega 72,86 milijuna otpada na kreditna zaduženja za izgradnju škole Veli Vrh, a 16,93 milijuna na kreditno zaduženje iz 2000. za izgradnju komunalne infrastrukture i kapitalnih objekata, rekao nam je pulski gradonačelnik. Dakle, dug po osnovi kredita iznosi više od petine ovogodišnjeg proračuna, ali kako je otplata tog druga raspoređena na dugi niz godina to ne bi trebalo opteretiti ostale stavke proračuna i biti kočnica ukupnom razvoju.

 

Umag "izgubio" dva, a Labin 1,6 milijuna kuna

 

Vili Bassanese, gradonačelnik Umaga, navodi da je ovogodišnji proračun, koji iznosi oko 150 milijuna kuna, već doživio dva rebalansa. Pritom je smanjen za oko dva milijuna kuna koliko iznosi negativan efekt uzrokovan izmjenom Zakona o porezu na dohodak.

- Ovogodišnji proračun nam je veći od lanjskoga iz razloga što imamo 20 milijuna prenesenih sredstava i što zaista poduzimamo sve mjere kako bi se povećalo punjenje i učinkovitost proračuna koji nam se puni otprilike za sedam posto bolje nego 2009. godine. Mišljenja smo da se štedi s onim čime se raspolaže te internim rebalansom i utvrđivanjem prioriteta, zaključuje Bassanese.

Njegov kolega iz Labina Tulio Demetlika pojašnjava da je ovogodišnji plan proračuna veći od lanjskog ostvarenja te da se bazira na uvećanju planiranih prihoda od prodaje nefinancijske imovine, prihoda po posebnim propisima, prihoda od kapitalnih pomoći te primitaka od zaduživanja.

- Prvi rebalans proračuna usvojen je ovog mjeseca, a najveće smanjenje prihoda planirano je na pozicijama poreznih prihoda i to u iznosu od 1,66 milijuna kuna ili za 5,4 posto.

Sukladno smanjenju poreznih prihoda smanjeni su rashodi poslovanja za 3,3 milijuna kuna ili za 5,7 posto od prethodnog plana. Smanjeni su svi rashodi poslovanja koji nisu vezani uz ugovorne obveze, osim socijalnog programa, zaključuje gradonačelnik Demetlika.

 

- Ovogodišnji proračun je koncipiran u skladu s ekonomskim kretanjima koja su usporila novčane tijekove, a time uvjetovala manjak prihoda, veli gradonačelnik Rovinja Giovanni Sponza te dodaje da prilikom planiranja i usvajanja ovogodišnjeg proračuna, osim socijalnih programa, niti jedna pozicija proračunu nije bila nedodirljiva.

- Kontinuiranim praćenjem prihoda vidljivo je da se tijek kapitala negativno odražava kroz umanjenje prihoda od prodaje građevinskog zemljišta te kroz privremeno odgađanje početka

izgradnje najavljenih objekata što je donijelo umanjenje prihoda od komunalnog doprinosa, odgovorio nam je Sponza.

 

Pazin i Buzet režu plaće i donacije

- Kretanja u pazinskom gospodarstvu su, kao uostalom i u našem okruženju, iz tromjesečja u tromjesečje sve lošija te su se samim time i procjene prihodovne strane proračuna smanjivale. Stoga su se glavne uštede tražile u materijalnim izdacima i izdacima za zaposlene kao i u kapitalnim izdacima gdje se u proračunu za 2010., u odnosu na prve izmjene proračuna za 2009., izdaci smanjuju za 22,6 posto, ili za 2,42 milijuna kuna, te isto tako i u kapitalnim pomoćima gdje se izdaci smanjuju za 23,6 posto, ili za 1,57 milijuna kuna. Zbog izmjena zakonskih propisa koji reguliraju porez na dohodak planiraju se izmjene

proračuna Grada Pazina u kojemu će se sukladno procjenama smanjenja prihodovne strane proračuna smanjivati i njegov rashodovni dio. Smanjenje se očekuje u izdacima za zaposlene, materijalnim izdacima, kapitalnim pomoćima te izdacima za kapitalnu nabavu. Do sada su smanjene plaće djelatnicima gradske uprave i svim proračunskim korisnicima za pet posto. Potom su izvršene revizije glavnih materijalnih troškova te se vodi računa o tome da se započinju samo one investicijske aktivnosti za koje su unaprijed osigurana sredstva za njihovo provođenje, veli gradonačelnik Renato Krulčić.

- Iako su planirani proračunski prihodi za ovu godinu vćii od prošlogodišnjih, smanjena su izdvajanja za rashode za zaposlene, a u 2010. godini Grad Buzet više nema obveze za otplatu anuiteta po kreditu iz prethodnih godina jer je isti u

cijelosti otplaćen krajem 2009. godine. Također su smanjene tekuće donacije proračunskim korisnicima. U pripremi je izrada prijedloga rebalansa proračuna zbog izmjena Zakona o porezu na dohodak i manjeg ostvarenja prihoda te prihoda od komunalnog doprinosa.

Predložit će se smanjenje rashoda za proračunske korisnike, donacija udrugama te rashoda za održavanje odnosno izgradnju komunalne infrastrukture. Uz sve to, činimo velike napore u cilju postizanja što većih ušteda po svim stavkama rashoda te kandidiramo projekte na otvorene natječaje Europske unije i Ministarstva, zaključuje gradonačelnik Buzeta Valter Flego.

Paolo Gregorović

 

 

 

labin proračun dugovi kriza kredit financiranje recesija