Gospodarenje otpadom Marišćina & spalionica u Koromačnu

Gospodarenje otpadom Marišćina & spalionica u Koromačnu

8.12.2011. // Novi list // Objavljeno u kategoriji Društvo

Sutra počinje teći rok od 6 mjeseci za projektiranje, zatim slijedi ishođenje građevinske dozvole u roku od 2 mjeseca, dok je za izgradnju predviđen rok od dvadeset mjeseci

RIJEKA  Ugovor o izvođenju radova na izgradnji centra za gospodarenje otpadom Marišćina bit će potpisan u četvrtak u Fondu za zaštitu okoliša u Zagrebu. Iako iz Fonda ni u srijedu još nisu željeli objaviti ime izabranog izvođača radova, posao vrijedan 30 milijuna eura pripao je, saznajemo, međunarodnom konzorciju koji čine grčka tvrtka Helector i domaći GP Krk. 

 

 Blagoslov EU-a

Njihova je ponuda odabrana na javnom natječaju prije više od mjesec dana, no ime izvođača držano je u tajnosti, budući da je odluka Odbora za evaluaciju ponuda morala još proći i proceduru ishođenja bankovnih garancija i police osiguranja te dobiti završni »blagoslov« EU iz čijeg IPA fonda će biti sufinancirano 45 posto troškova gradnje. Grčko-hrvatskom konzorciju za gradnju postrojenja za mehaničko-biološku obradu otpada, svih pratećih postrojenja i prvih triju deponijskih polja bit će, prema zasad dostupnim podacima, isplaćeno 27 milijuna eura, dok se preostala tri milijuna odnose na tehničku pomoći, nadzor radova i ostale popratne troškove. Tom iznosu treba pridodati i oko šest milijuna eura troškova, na koliko se procjenjuje nabavka tehničke opreme i izgradnje pet prekrcajnih stanica za otpad na području Primorsko-goranske županije, pa će u konačnici cijena realizacije projekta Marišćina, iznositi oko 36 milijuna eura, bez troškova izgradnje pristupne ceste od čvora Rujevica do budućeg Centra za gospodarenje otpadom. 

    Nakon potpisivanja ugovora počinje teći rok od šest mjeseci za projektiranje, a zatim slijedi ishođenje građevinske dozvole u roku od dva mjeseca, dok je za samu izgradnju Centra Marišćina predviđen rok od dvadeset mjeseci, što znači da bi trebao biti pušten u pogon u prvoj polovici 2014. godine. Kapacitet prvih triju deponijskih polja, koliko će ih biti izgrađeno u ovoj fazi, je oko milijun metara kubičnih, što je, prema riječima Dušana Šćulca, direktora Ekoplusa – tvrtke koja će upravljati Marišćinom, dovoljno za idućih tridesetak godina.   

Gorivo i separacija

– Od stotinu tisuća kubika otpada, koliko će pristizati u Marišćinu, oko trideset i pet posto bit će mehaničko-biološkom preradom pretvoreno u gorivo, oko trideset posto bit će izdvojeno u postupku separacije, a svega trideset i pet posto završavat će na deponiju i to u biološki neaktivnom stanju, kazao je Šćulac. 

    Gorivo proizvedeno iz otpada u Marišćini po svemu će sudeći završavati u cementari Koromačno, oko čega je već postignut načelni dogovor između tvornice cementa i Ekoplusa, te potpisano pismo namjere. Prve količine otpada na Marišćini će se početi odlagati već za nekih mjesec dana, kada bude završena takozvana nulta faza izgradnje Centra, koju također izvodi GP Krk. Na Marišćini će se, do izgradnje postrojenja za mehaničko-biološku obradu, odlagati balirani otpad, koji će naknadno biti prerađen, kada centar krene u pogon. Time će ujedno završiti era odlaganja otpada, točnije, bacanja smeća na već davno prepunjenom odlagalištu otpada Viševac

koromacno otpad cemantara kapital