Euro iznad 7,5 kuna, intervenirao HNB

Euro iznad 7,5 kuna, intervenirao HNB

19.9.2011. // Glas Istre // Objavljeno u kategoriji Ostalo

Srednji tečaj eura na tečajnici Hrvatske narodne banke u ponedjeljak je, nakon više od šest godina, prešao razinu od 7,5 kuna , što je HNB-u bio dovoljan razlog da novom deviznom intervencijom pokuša suzbiti daljnje potonuće kune.

HNB je bankama prodao 180,5 milijuna eura po prosječnom tečaju od 7,499102 kuna za euro, povukavši tako iz sustava 1,35 milijardi kuna. To je druga ovogodišnja devizna intervencija, a četvrta u nizu u kojoj HNB prodaje devizne rezerve i povlači kune da bi povećao ponudu strane i smanjio ponudu domaće valute na tržištu i na taj način pokušao obraniti kunu od slabljenja.

Zadnji put HNB je intervenirao 25. srpnja ove godine, kada je bankama prodano 238,9 milijuna eura po prosječnom tečaju od 7,465 kuna za euro. Prije toga, središnja je banka intervenirala krajem studenog prošle godine (30. studeni) kada je bankama prodao 233,7 milijuna eura po prosječnom tečaju od 7,42.

Nešto prije toga, u istom mjesecu (19. studenog), HNB je također intervenirao da spasi kunu od slabljenja prodavši taj put 116,4 milijuna eura po prosječnom tečaju od 7,39 kuna za euro.

Prije tih intervencija, intervenirao je pak u više navrata u suprotnom pravcu, otkupom eura i prodajom kuna. To znači da su snažniji deprecijacijski pritisci ili pritisci na slabljenje kune izraženi od kraja prošle godine, da bi dakle u ponedjeljak kuna probila i psihološku barijeru od 7,5 gdje nije bila zadnjih šest godina, točnije, od 2. ožujka 2005., kada je tečaj iznosio 7,5064 kune.

Ispada da je HNB kroz zadnje četiri intervencije, uključujući i ovu, ukupno bankama prodao gotovo 770 milijuna eura iz svojih rezervi, te u protuvrijednosti emitirao kune.

Kuna je oslabila i prema drugim značajnijim inozemnim valutama. Dok se srednji tečaj eura zaustavio na 7,504448 kuna, srednji tečaj franka je na 6,221562 kune, dolara na 5,500988 kuna te funte na 8,650661 kunu. S jedne strane euro slabi na međunarodnim tržištima uslijed nepovjerenja ulagača glede rješavanja europske dužničke krize, a s druge strane, naša kuna slabi prema euru uslijed domaćih strukturnih problema, slabih deviznih priljeva, u kombinaciji s potrebom vraćanja dugova, pa je pritisak na tečaj i potonuće kune sve veći.

Analitičari Privredne banke Zagreb, primjerice, očekuju da će u narednih mjesec i dalje biti izraženi pritisci na rast tečaja kune.

Pored održane devizne intervencije, iz HNB-a su priopćili da je, radi sterilizacije viška likvidnosti u bankovnom sustavu i smanjivanja deprecijacijskog pritiska na tečaj kune u odnosu na euro, za sutra sazvana izvanredna sjednica Savjeta HNB-a na kojoj će se odlučivati o promjeni stope obvezne pričuve banaka.


Rate veće 200 kuna
U rujnu 2008., dakle uoči globalne krize, prosječni srednji tečaj HNB-a bio je i na 7,12 kuna za euro, a sada je iznad 7,50. Rata, primjerice, stambenog kredita uz klauzulu u eurima tako je u tri godine po osnovi tečaja povećana sa 3.550 na 3.750 kuna ili za 200 kuna. (Aneli Dragojević Mijatović/Novi list)

 

euro tecaj kriza ekonomija inflacija