Dvomilijunski gubitak labinskog Vodvoda

Dvomilijunski gubitak labinskog Vodvoda

22.9.2009. // Glas Istre // Objavljeno u kategoriji Gospodarstvo

Goleme količine pitke vode iz Kožljaka, možda i najkvalitetnijeg izvora u državi, zimi završavaju u moru. Taj izvor ne koristimo ni kad se zamute oni raški, budući da je izvan vodoopskrbnog sustava za Labin, što je zastrašujuća činjenica. Komentar je to Silvana Vlačića (HDZ) s posljednje sjednice Gradskog vijeća na podatak o lani ostvarenom gubitku od dva milijuna kuna tvrtke Vodovod. Zasjedanje na kojem se raspravljalo i o prošlogodišnjim rezultatima ostale tri gradske tvrtke – Komunalnog poduzeća 1. maj, Labinstana i Labina 2000 – potrajalo je pet i pol sati.

Vlačić se založio za iznalaženje novih tržišnih prilika, spominjući pokretanje punionice iz nedovoljno iskorištenog Kožljaka. Josip Mohorović iz HSU-a predložio je, pak, raspisivanje referenduma glede spajanja labinskog Vodovoda u istarski vodoopskrbni i vodozaštitni sustav, za što se trenutno izrađuje studija opravdanosti.

Dino Škopac, direktor Vodovoda, kao glavni razlog debelog minusa u 2008. godini označio je malu potrošnju vode od oko 1,6 milijuna kubika što je, kako je rekao, jednako prometu od prije 30 godina. Vodovod je gubitaš, istaknuo je, već niz godina, a plus je ostvaren samo 1993. i 2007. godine (476 tisuća kuna).

Prošlogodišnji prihodi iznose 17,8 milijuna kuna, 2,1 milijun manje nego u 2007. godini, a troškovi su porasli za 320 tisuća kuna. Toliko su otprilike veći izdaci za održavanje vodovodnih linija, mahom starih 50-ak godina, a gubitak vode u mreži iznosi 30 posto (državni prosjek je, veli Škopac, 40 posto). Ove se godine išlo s programom štednje, a niz mjera predložila je i vanjska tvrtka nakon nedavne analize organizacije i uspješnosti tvrtke.

Vlačić potrošnju ne vidi glavnim uzrokom podbačaja jer se, kako je primijetio, potrošilo samo oko 250 tisuća kuna vode manje nego u prethodnoj godini. Usporedio je, međutim, sadašnji broj zaposlenika (65) s onim iz 1978. godine (manje od 40), kada je ostvaren jednak promet. Podcrtao je porast troškova za plaće od 300 tisuća kuna te visoku nenaplaćenu realizaciju.

- To su te rupe gdje curi. Potrošnja je mala u odnosu na broj zaposlenih. Da je netko iz gradskih vlasti vlasnik Vodovoda ili komunalca, zasigurno bi objedinio njihove administrativne službe i tako smanjio troškove, no to je bolno jer bi netko ostao bez položaja. Nisam za otpuštanja, ali zašto onda ne nađemo nova tržišta? U plasmanu vode iz punionice s Kožljaka, o kojoj se priča već godinama, zasigurno bi pomogli i rabački hotelijeri, dodao je Vlačić.

Direktor Škopac je kazao da se već ispitivala opravdanost takve višemilijunske investicije, no računicu mrse, kako reče, veliki igrači poput Jamnice koji caruju tržištem.

- Neoprostiva pogreška bilo bi ikakvo spajanje Vodovoda. Nijedna studija, ako se vodi istinitim podacima, to neće opravdati. Grad i susjedne općine kao vlasnici Vodovoda niti bi dobili kvalitetniju vodu, niti bolje poslovanje, no izgubili bi samostalnost, upozorio je Vlačić.

Tulio Demetlika (IDS), labinski gradonačelnik i predsjednik Skupštine Vodovoda, naglasio je da se ne treba unaprijed stvarati dojam da se Vodovod želi prodati.

- Izvori su, kao strateški resurs, državno, a ne vlasništvo lokalne zajednice. Vodovod ima samo koncesiju na određene izvore, približio je Demetlika.

- Izvori su na ovom području i Vodovod Labin će, dok god bude poslovao zakonito, njima upravljati, uzvratio je Vlačić. (I. RADIĆ)

vodovod demetlika gubici vodovod labin dino škopac kožljak