Društvena kaljuža: Vlada povukla Zakon o radu, mirovinska reforma doživjela krah

12.2.2009. // Glas Istre // Objavljeno u kategoriji Dobro je znati

Vlada je jučer ujutro povukla iz saborske procedure Zakon o radu (ZOR) koji su zastupnici trebali donijeti po hitnom postupku. Time je na neko vrijeme odgodila eventualni sindikalni bunt u javnosti, ali im i pokvarila jučerašnju konferenciju za novinare jer je održala obećanje o povlačenju ZOR-a iz procedure ako se sindikati i poslodavci ne uspiju dogovoriti o spornim zakonskim rješenjima. Dogovor partnera - sindikata i poslodavaca - definitivno je pao u vodu početkom tjedna kada su poslodavci sindikate izvijestili o stavu Vijeća članova prema kojem je prijedlog ZOR-a »za njih prihvatljiv i konačan te smatraju da u ovom trenutku nema potrebe za daljnje pregovore sa sindikatima«. Pet sindikalnih središnjica, zbog izmicanja HUP-a, traži hitan sastanak s predsjednikom Vlade Ivom Sanaderom da bi se dogovorio mogući kompromis o spornim pitanjima, o zakonu raspravilo te on izglasao u Saboru bez dodatnih napetosti.

- Povlačenje zakona iz procedure nije nešto što bi sada trebalo trajati mjesecima, već dok sindikati ne sjednu s Vladom i uvjere je da je njena obveza zaštititi slabije, a to su radnici, poručio je Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS), s jučerašnje konferencije za novinare održane sa Savezom samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH). U ovoj fazi, a to su se i sindikati složili, ZOR valja uskladiti s europskom pravnom stečevinom, što je jedan od poslova koje treba odraditi da bi se zatvorili pregovori o poglavlju 19. Nakon toga uslijedit će nove izmjene ZOR-a u kojem će se sindikati i poslodavci boriti za »interesna pitanja«.

U procesu usklađivanja sa stečevinom EU-a sindikati i poslodavci imali su 23 otvorena članka, među kojima se nalaze reguliranje godišnjih odmora, odnosno mogućnost prijenosa neiskorištenog godišnjeg odmora 18 mjeseci, preraspodjela radnog vremena i proširenje kolektivnih ugovora.

Koliko je poslodavcima stalo do radnika, pokazali su svojim postupkom, smatra Spomenka Avberšek, dopredsjednica SSSH-a, podsjećajući da su u dodatnim razgovorima s poslodavcima riješili 90 posto spornih stvari, a oni su »odustali od svega« pa i dogovorenih stvari. Ocijenila je i da sindikati definitivno više posla imaju s nepoštenim poslodavcima nego s onima koji razmišljaju na način da će i sami imati koristi ako imaju zadovoljnog radnika. Dogovor sindikata i poslodavaca propao je na ugovorima na određeno vrijeme, gdje su sindikati tražili uvođenje zaštitne klauzule koja bi jamčila da je takav rad iznimka, a ne pravilo, što je i intencija direktive EU-a.

Koliko se sadašnje određenje rada na određeno krši, ilustrirao je na primjeru jedne tvrtke iz Kutine Ivan Tomac, dopredsjednik SSSH-a. Radnik je, naime, potpisao 52 ugovora na određeno i zaradio nešto više od osam godina staža kod istog poslodavca. Istovremeno, ugovori na određeno zakonski se mogu produžavati najviše tri godine. U turizmu je pitanje ugovora na određeno posebno važno jer se prema informacijama sindikata sve radnike pokušava »prevesti« u radnike na određeno.

 

Sanader: Drugi stup je promašaj

Deset godina nakon početka mirovinske reforme Hrvatska bi se mogla vratiti na stanje iz kojeg je krenula u nju, odnosno na štednju u samo jednom mirovinskom stupu, onom koji ubire država. Vlada će, najavio je jučer premijer Ivo Sanader nakon sjednice Ekonomskog vijeća, razmotriti mogućnost da građanima ponudi priliku da svoju štednju za mirovinu drže isključivo u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje. Tako bi više od 1,4 milijuna građana, ako se Vlada doista odluči za taj korak, dobilo priliku da povuče svoj novac iz drugog stupa, odnosno iz mirovinskih fondova, i da ga da na upravljanje državi. Ne bi to, budući da osiguranici imaju izbor, značilo i formalno ukidanje mirovinskih fondova, ali ako bi se većina građana odlučila povjeriti svoj novac državi - fondovi bi se ugasili.
- Drugi stup se pokazao kao promašaj i danas smo razgovarali o tome da se razmotri mogućnost da građani povjere državi svoj novac i da im ona jamči iznos mirovine, kazao je premijer.

Zaštita od nižih mirovina

Ministar financija Ivan Šuker tvrdi da to ne znači ukidanje drugog mirovinskog stupa, ali bi država na taj način odagnala strah ljudi da će njihove mirovine biti manje od onih koje se isplaćuju samo iz državnog fonda solidarnosti. Objasnio je i da se doprinosi za drugi mirovinski stup nisu povećavali jer za to nisu bili stvoreni uvjeti s obzirom na velike izdatke za mirovine koje se isplaćuju iz prvog stupa. Potpredsjednik Vlade Damir Polančec dodao je i da se u brojnim europskim zemljama analizira što je donio drugi stup te da će se u Hrvatskoj tek nakon iste takve analize donijeti odluka.
No, s obzirom na premijerovu poruku da je drugi stup promašaj, a da država s druge strane jamči puni iznos mirovine ako se novac prebaci u prvi stup, nije teško pogoditi za što će se građani odlučiti. Iako su članovi Vlade slali poruke da se s idejom krenulo da bi se ljude koji su štedjeli u drugom stupu zaštitilo od nižih primanja u mirovini, takav bi potez značajno podebljao i državni proračun. Naime, država od doprinosa skupi dvadesetak milijardi kuna, dok joj za isplatu mirovina trebaju oko 33 milijarde kuna. Prebacivanje gotovo sedam milijardi iz drugog stupa u HZZM svakako bi značajno pokrpalo tu rupu i riješilo deficit državnog proračuna.

Nije vrijeme za rebalans

Na pitanje kako će građani prebaciti svoj novac u prvi stup te što će se dogoditi s tržištem kapitala budući da su mirovinski fondovi najveći ulagači na burzi, ministar Šuker je odgovorio da ti fondovi najviše, odnosno 60 posto svojih sredstava, ulažu u državne obveznice.
S obzirom na to da je ukupna štednja u drugom stupu dosegnula 22,59 milijardi kuna, od čega je gotovo 16 milijardi u državnim obveznicama, država bi i na taj način riješila dio duga. Što bi bilo s novcem uloženim u dionice i bi li i one ponovo pripale državi ovisno o tome koliko će se građana odlučiti za povratak u prvi stup - tek treba vidjeti.
Bi li država na taj način riješila probleme s nedostatkom novca, odnosno izbjegla rebalans proračuna, jučer nitko nije želio komentirati, no Sanader je kazao da njegova Vlada ne bježi od rebalansa ovogodišnjeg proračuna, kako se to sugerira zaključcima da nije prihvatila preporuke Ekonomskog instituta, ali da smatra da još nije vrijeme za takve poteze.

Gospodarstvu manji nameti

On tvrdi da Vlada ne može prihvatiti zamrzavanje plaća, mirovina i socijalnih izdataka ne zato što kupuje socijalni mir, nego zato što ne želi smanjiti kupovnu moć građana jer bi time umanjila ekonomsku aktivnost. O rebalansu će se, najavljuje premijer, razgovarati tek kad se vide ekonomski pokazatelji za prvo tromjesečje ove godine, a tvrdi i da odgoda rebalansa nema nikakve veze s predstojećim lokalnim izborima. Činjenica da Vlada nije prihvatila sugestiju Ekonomskog vijeća i Ekonomskog instituta nije, prema Sanaderovim riječima, ugrozila zajednički rad.
- Vijeće je čvršće nego jučer, poručuje premijer.
Vlada se zasad protiv recesije odlučila boriti štednjom u državnoj upravi i javnim poduzećima, a gospodarstvo će rasteretiti jedino smanjenjem doprinosa za vode, šume i turističku zajednicu.
Ravnateljica Ekonomskog instituta Sandra Švaljek kazala je, pak, da Vladino odbijanje rebalansa u ovom trenutku, ali i odluka da se smanje troškovi države i javnih poduzeća, pokazuje da se i Vlada, što joj je Institut sugerirao, odlučila na štednju.

Drugi stup

- 1,4 milijuna građana
- ukupna štednja više od 22 milijarde kuna
- više od 16 milijardi kuna u državnim obveznicama

društvo vlada rh zakon o radu mirovinska reforma mirovina umirovljenici banana država

---