Dean Zahtila: Grad Labin je već trebao imati ekipu djelatnika koja će raditi na fondovima

Dean Zahtila: Grad Labin je već trebao imati ekipu djelatnika koja će raditi na fondovima

5.4.2013. // Glas Istre // Objavljeno u kategoriji Kultura

U udruzi Labin Art Express (LAE) ovih dana s nestrpljenjem iščekuju objavu rezultata natječaja u sklopu Programa Europske unije Kultura 2007. - 2013., na kojem su kandidirali projekt Podzemni grad: od racionalističkog nadzemlja do futurističkog podzemlja, podržan od šest inozemnih partnera.

Apliciraju na potporu od 2,25 milijuna eura, što je polovica ukupne vrijednosti posla koji bi u četiri i pol godine trebao, između ostalog, iznjedriti idejne projekte središta podzemnog grada (ispod KUC-a Lamparna, na sjecištu rudarskih tunela) te muzeja rudarstva i industrije Istre.

 

Lasersko skeniranje

 

Riječ je, zapravo, o nastavku projekta iz 2009. godine, stvaranja virtualnog modela podzemnog grada, podržanog od EU-a sa 195 tisuća eura, a kojim se željelo ubrzati realizaciju odavno predstavljene ideje - pretvaranja bivšeg rudnika ugljena u Labinu i Raši u pravi podzemni grad. Prostirao bi se dužinom od oko 15 kilometara, na 160 metara dubine, i spajao negdašnja okna Krapan, Labin i Plomin s odvojkom koji izlazi na najveću rabačku plažu.

- U sklopu novog projekta završili bismo i snimanje rudnika tehnikom laserskog skeniranja, za potrebe izrade 3D modela u realnoj veličini, izradili svojevrsni master plan sadržaja budućeg podzemnog grada, ali i zaštitili arhitekturu urbanih cjelina Podlabina i Raše, te povećali njenu vidljivosti u svrhu turističke promocije, objašnjava predsjednik LAE-a Dean Zahtila.

S njim smo razgovarali o iskustvima povlačenja sredstava iz fondova EU-a, s obzirom na to da je ova udruga u tome vjerojatno i preteča među hrvatskim kulturnim udrugama. Još sredinom devedesetih godina LAE se, naime, izborio za oko 180 tisuća tadašnjih njemačkih maraka potpore spomenute zajednice iz kulturnog programa namijenjenog zemljama jugoistočnog Balkana, i to za uređenje Lamparne i zadržavanje koncesije Radija LAE koji je treba djelovati unutar KUC-a.

 

- Što treba zadovoljiti na natječajima EU-a za kulturu? Čime ste se dosad uspijevali nametnuti?

- Važno je da projekt ispuni ciljeve programa Unije, a to je prvenstveno suradnja, ta magična riječ, a njome se, usto, mora ostvariti mobilnost ljudi i radova. Projekt se mora savršeno izraditi, opisno i financijski, suradnju moraš opravdati i dokazati, mora biti vidljiva. Sredstva ne možeš dobiti bez partnera iz zemalja EU-a ili iz onih koje su u pretpristupnim pregovorima, to je polazna točka. Za kratkoročne projekte - do dvije godine i ukupne vrijednosti do pola milijuna eura - moraš imati dva partnera, a za one dugoročne

- do pet godina i maksimalnu potporu od 2,5 milijuna eura - treba ti ih najmanje njih šest.

 

- Kao udruga možete biti primjer u apliciranju na fondove bruxelleske zajednice...

- Možemo, ali je zaista vrlo teško dobiti novac iz programa kulture. Natječaj je otvoren za sve organizacije kojima je kultura osnovna ili sporedna djelatnost, a opet se svega dvije iz Hrvatske godišnje pojavljuju kao nositelji projekata među njih više između sto i 200, koliko EU sufinancira. Dva su razloga: aplikacijske forme su vrlo složene, a za izradu projekta treba ti i određeni budžet. Primjerice, za naš aktualni smo, s time da se radi o nastavku projekta, potrošili godinu i pol dana te 20 tisuća eura.

Partnera, koji se obavezuje na sufinanciranje, ne možeš pronaći preko interneta ili telefona, već moraš putovati, a to košta. Predlagao sam Županiji i Ministarstvu kulture, a planiram i Gradu Labinu, osnivanje fonda iz kojeg bi se financirala priprema projekata civilnog sektora, odnosno ustanova. Zasad nema odjeka.

 

Jedino županija povlači novac

 

- Poslovične jadikovke lokalnih čelnika na zamršenu proceduru, ipak, znači drže vodu?

- Da, jer ti treba ili znanje ili iskustvo da uopće shvatiš što se u pojedinim pitanjima iz prijavne dokumentacije traži. Za projekt 2008. nismo dobili potporu, a s istim smo se kandidirali dogodine: izmijenili jednu riječ u nekoliko pitanja, na jedno upotrijebili pravu frazu i - prošli! Prvotno smo na upit kako će projekt povećati vidljivost EU-a dali pravi traktat, a valjalo je samo napisati da će logotip Unije biti istaknut na svim materijalima. Ispalo je da nismo uopće odgovorili na pitanje, a jednu rečenicu je trebalo napisati. Financijski je dio kod višegodišnjih projekata toliko kompliciran, pravi elaborat s detaljno specificiranim troškovima po svakom razdoblju, pa samo budžet ima sto stranica. E, to ljudi iz kulture u nas ne znaju raditi.

 

- Kako komentirate dosadašnje korištenje pretpristupnih fondova u Istri?

- Jedino Županija povlači novac, samo je ona za to osposobljena. Gradovi se, koliko je meni poznato, neutemeljeno hvale, jer nijedan, osim Pule, nije izravno aplicirao, već samo preko Županije, ili je pak nositelj projekta kakav strani partner.

 

- (Grado)načelnicima s usana ne silazi 1. srpanj, dan ulaska Hrvatske u Uniju: mahom najavljuju da će kapitalne projekte realizirati europskim novcem. Koliko je to realno?

- Jest, ukoliko imaju spremne projekte za strukturne fondove. Međutim, u našem slučaju, onaj izvedbeni za Podzemni grad, konkretno za zaštitu rudarskog šohta i ugradnju lifta u nj, kasni godinu dana. Još su lani bila osigurana sredstva Ministarstva kulture i Ministarstva turizma, borio sam se da već 2. Srpnja Grad kandidira projekt, no to će učiniti tek sredinom 2014. Problem je samo u kadru. Grad Labin je već trebao imati ekipu djelatnika koja će raditi na fondovima. Navodno je za to zaposlio svježe diplomiranu ekonomisticu, no trebat će joj barem dvije godine rada na aplikacijama da bi samostalno mogla pripremiti projekt.

Nama će, prođemo li s aktualnim projektom, samo za administrirati ga trebati angažirati troje djelatnika.

 

Igor Radić

 

dean zahtila eu eufondovi eu novac lae labin art express natječaj šoht lamparna