Armando Černjul, novinar porijeklom iz Labina, revoltiran posjetom talijanskog političara Gianfranca Finia Istri
20.9.2010. // Labin.com // Objavljeno u kategoriji Politika
Svatko ima pravo na svoje mišljenje, pa tako i novinar i publicist Armando Černjul, porijeklom iz Labina.
U nastavku donosimo njegovo otvoreno pismo u kojem otkriva razloge revoltiranosti dolaskom talijanskog političara Gianfranca Finia u Istru,točnije u Pulu i Zagreb.
`Odlučih Vam napisati ovo pismo (20. rujna 2010.) jer ste se vi i vaše kolege u različitim slučajevima i aferama oglasili pismima, a sada šutite kao da su vam zabranili govoriti i pisati, ili ste pak suglasni s hrvatskom vlašću, Vladom i Saborom da Gianfranco Fini, predsjednik Donjeg doma talijanskog parlamenta i negdašnji predsjednik neofašističkih stranaka MSI-DN i Alleanza Nazionale, u utorak, 21. rujna o.g. prvi put službeno posjeti Hrvatsku i to Zagreb, gdje će razgovarasti sa predsjednicom Vlade Jadrankom Kosor i predsjednikom Sabora Lukom Bebićem. Nakon toga posjetit će Zajednicu Talijana u Puli gdje će razgovarati sa predstavnicima Nacionalne zajednice Talijana iz Hrvatske i Slovenije. Podsjećam Vas da je Fini u svojoj profašističkoj karijeri dosad više stotina puta izjavio da su Istra, Rijeka i Dalmacija talijanske zemlje i zajedno sa svojim najbližim cameratima urlikao da će ponovno postati talijanske! Antifašističku i pobjedničku vojsku bivše Jugoslavije u kojoj je najviše bilo boraca iz Hrvatske nazivali su zločinačkom koja je počinila etničko čišćenje nad Talijanima samo zato što su bili Talijani. Uostalom, Finijevi «misini» su još 1991. posjetili Beograd i sa miloševićevcima «ugovarali prodaju» hrvatskih teritorija.
Stoga je trebalo dogovoriti da se Fini ispriča za fašističke zločine koji su počinjeni na današnjem području Hrvatske, gdje je, prema hrvatskim izvorima, ubijeno više od 40.000 osoba, od toga najviše žena, djeca i staraca.
Odgovorno tvrdim da 21. rujna nije slučajno odabran datum posjete Finija Zagrebu i Puli, a talijanski su ga postfašistički ideolozi predložili jer je upravo 21. rujna 1920. godine Pulu posjetio Benito Mussolini, koji je nakon govora mržnje prema slavenskom življu u pulskom kazalištu, kada je doživio fijasko, organizirao paljenje Radničkog doma, sjedišta Internacionalnog kluba i tiskare radničkog lista «Il Proletario», čiji je glavni urednik bio Hrvat Josip Poduje, a dvojica radnika, Josip Vukić, Hrvat, rođen u Splitu, i Talijan, Edoardo Fragiacomo, rođen u Puli, osuđeni su zatvorskim kaznama na 15 godina i tri godine.
Vas, čija imena navodim u drugom dijelu ovoga pisma, podsjećam da ste utorak, 24. lipnja 2008. odlučili progovoriti i braniti pjevača Marka Perkovića Thompsona. Dali ste mu
potporu «nakon medijske hajke povodom Thompsonova koncerta na Trgu bana Jelačića povodom Dana branitelja».
«Nadamo se da s prezirom gledate na podmetanje i prljavu kampanju koja se vodi protiv Vas», napisali ste Perkoviću u pismu koju su potpisali akademici Ivan Aralica, Smiljko Ašperger, Rafo Bogišić, Dubravko Jelčić, Josip Pečarić i čan suradnik HAZU Nedjeljko Mihanović, biskupi Mile Bogović i Ante Ivas te slikar Josip Botteri Dini, don Josip Čorić, Nikola Debelić, Andrej Dujella, Hrvoje Hitrec, Ilija Ivezić, Zvonimir Janović, Slobodan Lang, Branimir Lukšić, Ljubo Marangunić, Slavica Maras, Marko Matić, Marko Mikulandra, Miroslav Mikuljan, Tihomir Novak, Marija Peakić-Mikuljan, Goran Petrač, Nenad Piskač, Tanja Pušić, Marko Samardžija, Jakov Sedlar i Miroslav Tuđman.
Hrvatski intelektualci u proširenom sastavu 18. srpnja 2008. uputili su otvoreno pismo «zbog zabranjivanja koncerata Marka Perkovića Thompsona», koje su potpisali:Akademik Ivan Aralica, dipl. ing Nenad Bach, skladatelj, akademik Slaven Barišić, prof. dr. sc. Borna Bebek, prof. dr. sc. Ivan Biondić, mons. dr. Mile Bogović, Josip Botteri, akademski slikar, predsjednik Ogranka Matice hrvatske Split, general Miljenko Crnjac, Joško Čelan, novinar i publicist, Mirko Čordić, pukovnik HV u m., Branko Čulo, dragovolajc i hodočasnik, prof. dr. sc. don Josip Čorić, general Ljubo Česić Rojs, prof. dr. sc. fra Šimun Šito Čorić, nacionalni koordinator Hrvatske kat. Misije u Švicarskoj, akademik Žarko Dadić, Zlata Derossi prof, Julije Derossi, književnik, admiral Davor Domazet Lošo, prof. dr. sc. Andrej Dujella, Marko Dumančić, odvjetnik, Marko Duvnjak, profesor, dr. Ivo Dužević, psihijatar-psihoterepeut, Zoran Galić, odvjetnik, Tomislav Grahovac, odvjetnik, prof. dr. sc. Vinko Grubišić, Hrvoje Hitrec, književnik i predsjednik Hrvatskog kulturnog vijeća, mons. Ante Ivas, biskup, Ilija Ivezić, glumac, dr. sc. Borka Jadrijević, docentica, akademik Dubravko Jelčić, Josip Jović, kolumnist i publicist, Ante Jurić, predsjednik Australian Croatian Association Melbourne, prof. dr. sc. Ivan Karlić, akademik Andrija Kaštelan, prof. dr. sc. Vladimir Katović, Mate Knezović, odvjetnik, prof. dr. sc. Ivan Kordić, fra Ljubo Krasić, ravnatelj Hrvatskog instituta u Chigagu, general Marinko Krešić, predsjednik Udruge Hrvatski generalni zbor, Vjekoslav Krsnik, novinar, prof. dr. sc. Slobodan Lang, prof. dr. sc. Branimir Lukšić, prof. dr. sc. Mate Ljubičić, Ante Madunić, odvjetnik, dr. sc. Ljubo Marganović, sveučilišni profesor u m., Ivan Marijačić, novinar, glavni urednik «Hrvatskog lista», prof. dr. sc. Matko Marušić, prof. dr. Marko Matić, Mate Matić, odvjetnik, akademik Slavko Matić, mr. sc. Dražen Matijević, odvjetnik, Miroslav Međimorec, redatelj, publicist i umirovljeni diplomat, Miroslav Mikuljan, filmski redatelj, Tvrtko Andrija Mursalo, diplomat u m., prof. dr. fra Andrija Nikić, predsjednik Hrvatskog kulturnog društva Napredak Mostar, Željko Olujić, odvjetnik, Ivan Pandža, Hvidra Zagreb, prof. dr. sc. Mladen Parlov, Josip Pavičić, književnik i nakladnik, prof. dr. sc. Davor Pavuna, Marija Peakić- Mikuljan, književnica, akademik Josip Pečarić, prof. dr. sc. Nedjeljko Perić, mr. sc. Damir Pešorda, kolumnist i profesor, Nenad Piskač, književnik, mr.sc. don Bernardo Pleše, Nada Pomper, književnica, Stjepan Pomper, slikar, akademik Stanko Popović, mons. dr. Valentin Pozaić, pomoćni biskup zagrebački, Ivica Relković, publicist, Domagoj Rešetar, odvjetnik, fra Nikola Mate Roščić, Božidar Ručević, dipl. inž., Jakov Sedlar, redatelj, Draško Semren, odvjetnik, prof. em. dr. sc. Ivo Soljačić, Petar Šale, odvjetnik, Branko Šerić, odvjetnik, Benjamin Tolić, filozof i publicist, prof. dr. sc. Zdravko Tomac, prof. dr. sc. Miroslav Tuđman, prof. Vera Valčić Belić, Boris Vinčić, odvjetnik, Zlatko Vitez, glumac, prof. dr. sc. Darko Žubrinić.
Povodom dolaska jednog od najvećih neofašista u Italiji i Europi u Zagreb i Pulu, vi i vaši istomišljenici i neistomišljenici šutite kao zaliveni;ne znam je li problem u neiformiranosti ili vi, poput mnogih u Hrvatskoj i dijaspori, te u Italiji, ljubite Poglavnika i njegovog šefa Ducea, kojemu je poklonio našu rodnu grudu, i koji su sve više popularni s obe strane Jadranskog mora.`
Armando Černjul, novinar i publicist Pula
armado černjul gianfranco fini novinarstvo politika politikanstvo osvrt italija