Anita Paliska, poznavateljica samoniklog jestivog bilja

Anita Paliska, poznavateljica samoniklog jestivog bilja

2.4.2011. // Glas Istre // Objavljeno u kategoriji Dobro je znati

Anita Paliska, umirovljena ekonomistica, članica je Gljivarskog društva Martinčica u kojemu slovi za jednu od najboljih poznavateljica samoniklog jestivog bilja. Kraj zime i početak proljeća vrijeme je kad divlje povrće najviše dolazi do izražaja jer organizmu koji se tijekom zime morao od koječega braniti donosi dragocjene "bombe" vitamina i drugih hranjivih sastojaka. Povrće uzgojeno u vrtu znatno je blaže, a osim toga raste kasnije. Nekada je po selima takav dodatak prehrani bio sam po sebi razumljiv, a iskustvo pronalaženja i pripremanja samoniklog jestivog bilja učilo se spontano od malih nogu. Iz takve je tradicije potekla naša sugovornica.

- Odrasla sam na seoskom domaćinstvu u Eržišu kod Nedešćine. Bilo nas je sedmoro u obitelji, voljeli smo prirodu i često smo boravili u njoj. U ishrani je vrijedilo pravilo "s čin jiman, s tin kliman".

Zimi se uglavnom jelo broskvu i kiseli kupus, ali se uvijek u jatu tj. na zaklonjenim i osunčanim mjestima mogao naći neki izdanak divljeg povrća koji bi poslužio za osvježenje i čišćenje organizma. Obično smo ga miješali s krumpirom ili komadićima pancete, priča Paliska.

Ostavimo po strani šparugu, kraljicu samoniklog jestivog bilja, kojoj je pravo vrijeme u travnju, isto kao i leprinu tj. veprini s kojim mnogi također najradije rade fritaju, a naša sugovornica zna da je najslasniji ukiseljen, ovo je vrijeme kada se beru divlji radič, ostak ili kostriješ, divlji matovilac, kopriva, maslačak, samonikli poriluk, stolisnik te trputac širokog i uskog lista. Isto tako, na temelju iskustva ljudi su nekada znali koje biljke treba izbjegavati

jer su otrovne ili čak smrtonosne. Nekima od njih se nije znalo ni ime, samo je vrijedilo pravilo "što dalje od toga".

Nakon umirovljenja Paliska se posvetila proučavanju literature pa danas zna da u našem podneblju, o kojemu veli da je Eldorado za samoniklo jestivo bilje, vrebaju otrovnice kukuta, žabljak, jedić i štrkelj ili kozlac. Naravno, usavršila je poznavanje gljiva i samoniklog ljekovitog bilja.

- Mi smo, kao i svi drugi nekada u Istri, brali vrlo malo vrsta gljiva, ali ljekovito bilje smo redovito koristili. Recimo, kuhali čaj od kore badema, što jako pomaže kod bronhitisa. Ja danas berem i sušim tridesetak vrsta biljaka, a najčešće bazgu, mentu, šumsku jagodu, majčinu dušicu, koromač, plavu smreku i šipak.

Miješam ih u čajeve koje treba upotrebljavati u malim količinama jer imaju vrlo intenzivno djelovanje, ispričala nam je.Kod pripreme divljeg povrća treba upotrebljavati samo mekše dijelove, a usitnjavanje se preporučuje tek nakon kuhanja jer inače biljka gubi vrijedne sastojke.

Jedan od starinskih recepata je ječmena kaša sa samoniklim jestivim biljem. U današnjoj praksi umjesto ječma došla bi riža, pa bi to bio rižot, ali valja znati da je jedini nedostatak ječma, koji na Labinštini zovu "for", to što ga treba namakati preko noći i potom kuhati sat vremena.

Dakle, sve što ste od prethodno navedenog samoniklog jestivog bilja ubrali (jednu vrstu ili više njih, svejedno) operete, odstranite deblje dijelove, narežete i prodinstate na maslinovom ulju. Nakon toga dodate šalicu prokuhanog i ocijeđenog ječma, primiješate i u poklopljenoj posudi dinstate još pet minuta. Sljedeći korak je dodavanje soli, papra, origana, majčine dušice, dva zgnječena češnja češnjaka i malo čili paprike. Sve to zalijete jušnim temeljcem i vinom te miješajući kuhate dok se ne zgusne. Treba znati da je divlje povrće, nasuprot tome što je jako zdravo, kulinarski pomalo nezahvalno pa Anita Paliska preporuča da prije serviranja u kašu umiješate parmezan narezan na kockice.

Ubrane biljke mogu se podgrijati u tavi bez masnoće, tako da uvenu, a zatim ih metnuti u mikser s maslinovim uljem, bijelim vinom, začinima i 20-ak dekagrama skuše. Rezultat je namaz koji se servira hladan. Jasno, samoniklo jestivo bilje može se pripremiti i kao salata ili varivo

anita paliska gljivarsko društvo martinčica samoniklo jestivo bilje biljka jestivo bilje samoniklo bilje