Alessandro Candotti Rim zamijenio Nedešćinom: Jedini u Hrvatskoj uzgaje šafran, afrodizijak renesanse

Alessandro Candotti Rim zamijenio Nedešćinom: Jedini u Hrvatskoj uzgaje šafran, afrodizijak renesanse

26.6.2012. // Glas Istre // Objavljeno u kategoriji Gospodarstvo

Obično smo navikli da naši ljudi odlaze preko granice u potrazi za boljim životom. Rijetko se događa suprotno pa je ova priča s Nedešćine tim zanimljivija.

Naš sugovornik pravi je junak - Alessandro Candotti, donedavno vrlo uspješan poduzetnik u Rimu, gradu prema kojem vode svi putovi, odlučio je promijeniti svoj život i vratiti se tamo gdje su mu korijeni.

U Klapčićima, na kućnom broju 16, odakle mu je nono davnih godina odlučio otići daleko od rodne grude, Alessandro je sa svojom zaručnicom - zanimljivo, Alessandrom - krenuo u poslovne vode. Osnovali su tvrtku Suavis, kojoj je osnovna djelatnost proizvodnja šafrana, stare i cijenjene biljke.

- Moja je želja bila spojiti šafran sa svakodnevicom, da ne bude skup i zato mnogima nedostupan proizvod, da u njemu uživaju i domaći ljudi i turisti koji imaju naviku upotrebljavati ovaj začin. To jest neki rizik, ali sigurno nije tako veliki da bi bio presudan.

Recimo da je "Šafran Istre", kako smo nazvali ovaj projekt, stvarno svjedočanstvo strasti dvoje talijanskih poduzetnika prema tom začinu, njihove ljubavi prema Istri te potrebe za ponovnim susretom s prirodom.

Kako smo imali različita radna iskustva u poduzetništvu, prihvatili smo izazov da pretvorimo ovu strast u poslovni pothvat. Kao dječica spremna za nova otkrića, dozvoli smo da nas iznenadi i zanese ova ideja, veli naš sugovornik dok razgovaramo u restoranu Dorina u Plominu, čiji su vlasnici odlučili slijediti ideju svog dugogodišnjeg gosta i prijatelja, a sada na neki način i poslovnog partnera.

Tako su novopečeni poduzetnici prije nekoliko godina počeli s probnom proizvodnjom šafrana na malom obiteljskom polju veličine 30-ak kvadrata, na 300-tinjak metara nadmorske visine i kršnoj visoravni s prisustvom nužnih minerala i specifičnih lokalnih klimatskih uvjeta. Onako kako se i traži. Prethodno su potražili savjete poznatog učitelja i stručnjaka, nedavno preminulog Silvija Sarra, poznatog kao Gospodin Šafran, u međuvremenu mnogo istraživali, eksperimentirali.

 

Trud im se isplatio. Bili su zaneseni svojom prvom proizvodnjom. U srpnju su iz zemlje vadili lukovice (njima se šafran razmnožava) koje se potom sade na drugo za njih posebno pripremljeno tlo (tek nakon pet godina mogu se vratiti na prvotnu lokaciju).

Nakon dva mjeseca izrodile su se sadnice, a polja su poprimila nježnu ljubičastu nijansu. Tada je slijedio možda najteži dio - ručna berba cvijeća i potom obred - stoljećima isti. Ručno se beru cvjetovi kojima se odvajaju tri žarkocrvena tučka koja se zatim suše na žaru hrastovine, čuvajući tako, već stoljećima, svoja specifična svojstva.

Brojke su zastrašujuće - da biste dobili gram začina, potrebno je isušiti tučke oko 140 cvjetova šafrana. Od tisuću kvadrata šafrana može se dobiti svega 800 grama začina. Za jedan kilogram začina isušuje se oko 140.000 cvjetova. Šest hektara pod ljubičastim cvijetom daje šest kilograma začina.

Kako u Italiji postoje nadležne institucije za ispitivanje kvalitete (proizvodi se u Piemonteu, Toskani, na Sardiniji, u Abruzzu, Milanu), Alessandro se uputio u grad koji je bio pogođen strašnim potresom prije nekoliko godina, L''''Aquilu, gdje predaje svoj proizvod na najstrože analize. Rezultati su bili zapanjujući - šafran Istre, baš ovaj s Nedešćine, po svim je parametrima kvalitete bio u razini najboljih! Žarke boje, nježnog i postojanog mirisa, intenzivne arome cvjetnih nota, ovaj je novi istarski proizvod pravi generator kvalitete. Bio je to poticaj i garancija da su Alessandro i Alessandra na pravom putu.

 

Ohrabreni novim saznanjima, okrenuli su se i marketingu - nakon što su odradili dizajnerski dio vezan uz opremu, počeli su tražiti partnere.

- Zbog svoje boje šafran podsjeća na istarsko sunce, a po nezamjenjivom okusu i aromi te dobrobiti može se nametnuti kao glavna namirnica ljeta. Upravo stoga ima glavnu ulogu u hrvatskim restoranima. Gotovo svi kojima smo ponudili naš proizvod rado su ga prihvatili i u svoje jelovnike unijeli nova jela sa šafranom.

I neki prodavači originalnih istarskih suvenira prihvatili su našu ideju i prodaju taj naš istarski šafran, i ja sam zbog toga jako sretan.

Siguran sam da će ovaj šafran naći svoje mjesto na tržištu baš kao i njegov kolega po afrodizijačkim svojstvima crni i bijeli tartuf, zaneseno priča Alessandro. Nama se žuri, a on bi, veli, o šafranu mogao pričati danima. Vjerujemo mu. I želimo svim srcem da uspije. Pa i dok dovršavam ove retke paralelno razmišljam - kada netko uđe u neki posao sa srcem i dušom, iskreno i zdušno, ne može biti drugačije.

Piše Vesna MEDVEDEC
Snimio Manuel ANGELINI

alessandro candotti šafran nedešćina poljoprivreda