Aktualna ekonomska kriza razbuktala raspravu o apokaliptičnoj sudbini tiskanih izdanja: Novine će održati samo kvaliteta

11.1.2009. // Glas Istre // Objavljeno u kategoriji Društvo

Rasprava o apokaliptičnoj sudbini tiskanih novinskih izdanja, koja sve očitije počinju zaostajati u utrci s novim medijima - televizijom i, posebice, internetskim portalima - vodi se u svjetskoj novinarskoj javnosti već podulji niz godina, no posebno su katastrofično odjeknula prošlotjedna upozorenja Alana Rusbridgera, dugogodišnjeg urednika jednih od najuglednijih svjetskih novina, britanskog dnevnika The Guardian. Rusbridger, koji više od desetljeća uređuje taj list, ocijenio je u intervjuu jednoj radijskoj postaji da štampane medije u Britaniji i cijelom zapadnom svijetu, zbog globalne financijske krize, ne očekuje nimalo blistava budućnost u 2009. godini.

- Mislim da se moramo suočiti s perspektivom u kojoj će vrlo uskoro ključni gradovi u Britaniji, ali i ostatku zapadne civilizacije, prvi put od doba prosvjetiteljstva, ostati bez ijednog vjerodostojnog, pouzdanog izvora vijesti, ustvrdio je Rusbridger, dok je, u istoj radijskoj emisiji, Andreas Whittam Smith, prvi urednik drugog britanskog dnevnog lista Independent, ocijenio da će bliska budućnost odnijeti sve više »novinskih žrtava«.

Osim upozorenja dvojice vodećih britanskih novinskih urednika, prošli je tjedan donio još niz vijesti koje ukazuju na činjenicu da su za novine širom svijeta već svanuli crni dani: ruski mediji prenose vijesti da će se samo u ovoj godini, zbog smanjenog oglašavanja, ugasiti čak petina tamošnjih tjednika i mjesečnika, The Christian Science Monitor, koji je prošle jeseni ukinuo tiskano izdanje i prešao isključivo na internet, najavio je otpuštanje sedam posto uredničkog kadra, a američki novinski divovi New York Times i Boston Globe počeli su objavljivati oglase na naslovnici da bi spasili prihode tiskanih izdanja koji se ruše brzinom svjetlosti.

Tmurni svjetski trendovi

Jedna kanadska marketinška agencija, specijalizirana za web-oglašavanje, čak je pokrenula portal na kojemu zlurado, pod naslovom »Tradicionalno izdavaštvo - počivalo u miru«, objavljuje isključivo vijesti o novinskim propastima. E sad, u kojoj će mjeri tmurni svjetski trendovi pogoditi novinsko tržište u Hrvatskoj?
- Globalna financijska kriza naše će novine zahvatiti ponajprije u segmentu marketinških prihoda. Tako je i u svijetu, kaže Marijan Beljan, predsjednik Udruge novinskih izdavača. Domaći novinski nakladnici, po njemu, dosad uglavnom nisu osjećali svjetsku krizu novinske industrije: hrvatsko je tržište, u smislu prihoda od oglasa, bilo u stalnom porastu, a rasla je i ukupna čitanost novina, s tim da je rastu čitanosti najviše doprinijela pojava - u međuvremenu propalih - besplatnih dnevnih novina te tiražni uspjeh jeftinijeg dnevnika 24 sata. Ostali dnevni listovi te relativno ozbiljni politički tjednici tiražno su stagnirali ili su bilježili nezanemariv pad prodaje.

- Kriza će sigurno skresati marketinške budžete velikih oglašivača, što će se naročito odraziti u novinskom biznisu, ali to nije jedina teškoća s kojom će se izdavači suočiti u ovoj godini jer nam slijedi poskupljenje papira, a već su dosta poskupjeli energenti i troškovi distribucije. Recesija će dovesti i do pada kupovne moći građana, a to bi onda moglo značiti i manju prodaju novinskih izdanja, predviđa Beljan.
Urednici u velikim svjetskim novinama već nekoliko godina pokušavaju naći odgovore na pojavu alternativnih i bržih kanala za distribuciju informacija, ali rješenje još nije na vidiku: ugledni i ozbiljni listovi sve se snažnije okreću vlastitim internetskim portalima i razvijanju novih informacijskih platformi, a mnogi vlasnici novina više i ne skrivaju da razmišljaju o utrnuću papirnatih izdanja.

Hrvatske novine preslične

- Novinari se suočavaju i još će se snažnije sudarati s ova dva problema: redakcije će smanjivati broj zaposlenih novinara, a oni koji ostanu morat će biti sposobni i za pisanje tekstova u štampanim izdanjima, i za objavljivanje na portalima, i za snimanje i montiranje videopriloga, prognozira Ante Gavranović, član Izvršnog odbora Udruge novinskih izdavača i nekadašnji predsjednik Novinarskog društva. Novine, misli on, može spasiti samo kvaliteta te razvijanje posebnosti svakog pojedinog izdanja u odnosu na konkurente.

Boris Trupčević, glavni urednik 24 sata, u potonjoj se tezi slaže s Gavranovićem, s tim da je on puno optimističniji: Trupčević misli da je hrvatsko tržište i dalje nerazvijeno u smislu dnevnih novina i da su dnevnici još uvijek previše slični jedan drugome, a to ostavlja mnogo prostora za ekspanziju.

- Pojavom 24 sata tek je otvoren neizbježni i pozitivni proces segmentacije tržišta dnevnih listova jer smo otkrili sasvim novu novinsku publiku u kojoj su dominantne kategorije mladi i žene. Druga dobra vijest je ta što su tiskani mediji u Hrvatskoj, u odnosu na zemlje Evropske unije, podcijenjeni u smislu oglašavanja te u tom segmentu očekujem pozitivne promjene. Naravno, ne dok traje ekonomska kriza, ali kriza će jednom sigurno proći, smatra Trupčević.

Kraj tradicionalnog novinarstva

Trupčević inzistira da se priča o dolazećoj recesiji odvoji od globalne rasprave o krizi novinske industrije koja traje godinama. On je pripadnik one škole mišljenja koja novine doživljava tržišnim proizvodom što je lišen više društvene uloge: kaže da internet nije novinski neprijatelj broj jedan, nego je glavni neprijatelj novina njihova nespremnost da se prilagođavaju novim uvjetima, to jest da prepoznaju što ljudi očekuju i smatraju relevantnim.

Sva je prilika da će se novine, u borbi za opstanak, uputiti stazom za koju Trupčević misli da je jedina ispravna, u pravcu proizvoda koji će zadovoljavati potrebe širokih čitateljskih masa i koji će odustati od tradicionalnog poimanja po kojemu relevantne novine trebaju pružati pamet, kritički stav, iscrpno objašnjenje stvarnosti, vjerodostojnost i lijepo pisanje koje se može protezati i na više od dvjestotinjak slovnih znakova, koliko stane u SMS. Neumoljiva budućnost pospremit će na marginu sve ono za što se vjerovalo da čini pozitivne tekovine tzv. velikog žurnalizma, zajedno s onima koji bi i dalje htjeli razmišljati dok čitaju novine.

 

Trebaju li baš sve američke novine ganjati Pulitzera?

- Novine su desetljećima bile nedodirljivi nosači određenih vrijednosti i sadržaja, a ta im je pozicija omogućavala financijsku komociju i situaciju da se, recimo, baš svake novine u Americi uređuju tako da dobiju Pulitzerovu nagradu. Sad je te komocije najednom nestalo i vlasnici počinju postavljati suštinska pitanja o novinarstvu, a to se dosad smatralo nezamislivim i svetogrdnim. Trebaju li svake novine u SAD-u ganjati Pulitzera? Trebaju li novine podučavati i nametati svoje mišljenje ili, pak, trebaju oslušnuti što čitatelji žele i što smatraju važnim? Treba li New York Times i dalje biti list koji nikad nikoga nije otpustio? To su rasprave koje se danas vode i u Americi i u velikim europskim zemljama i te će rasprave zacijelo iznjedriti put kojim će krenuti industrija novina, veli Boris Trupčević.

tisak štampa novine papirnata izdanja gospodarstvo novinarstvo tradicionalno novinarstvo

---