Agencija IRENA sa sjedištem u Labinu i na čelu sa Valterom Poropatom traži novac za proizvodnju struje iz obnovljivih izvora

24.3.2009. // Glas Istre // Objavljeno u kategoriji Gospodarstvo

Vjerovali ili ne, mala hidroelektrana može se izgraditi i na vodovodnom sustavu. Budući da su vodospreme, prekidne komore i crpne stanice na različitim nadmorskim visinama, razlika u razinama stvara pritisak. Tako se kod crpnih stanica ili prekidnih komora mogu postaviti vodene turbine koje pokreću generatore za proizvodnju električne energije.
Natjecanje za sredstva kojima će se izgraditi hidroelektrane na sustavu vodovoda jedan je od zadataka novoosnovane Istarske regionalne energetske agencije (IRENA). Računa se na novac europskih pretpristupnih fondova i na natječaj hrvatskog Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Kako doznajemo od Valtera Poropata, direktora agencije i člana Županijskog poglavarstva, IRENA ima, između ostalog, za cilj poticanje korištenja obnovljivih izvora energije i energetsku učinkovitost.

Hidroelektrane isplative u pet godina

Lokacije za postavljanje malih hidroelektrana proučavane su na sustavima Istarskog vodovoda Buzet. Obrađivano je više lokacija, a dvije su u ovom slučaju uzete kao prioriteti zbog optimalnih parametara. Proračun ugradnje male hidroelektrane Fazinka snage 30 kW pokazao je da vrijeme povrata investicije iznosi 4,5 godina. Za HE Velika šuma iste snage vrijeme povrata investicije je 5,8 godina, doznajemo od Poropata.
Potencijalna energija u vodovodu postoji, ali to su ipak male količine. Usporedimo li je sa samo jednom vjetrenjačom uobičajene snage od 700 KW do 1,8 MW, riječ je o simboličnoj energiji.
Zanimljivih projekata, ali veće energetske učinkovitosti, ima još, a neki su već osmišljeni i spremni za natječaje.
- Razgovarao sam s načelnikom Brtonigle o proizvodnji električne energije od biomase, a energent je komina od maslina i grožđa. Postrojenje bi bilo u poduzetničkoj zoni Brtonigle, što je već uneseno u prostorni plan. Isto tako, razgovarao sam s gradonačelnikom Vodnjana Klaudiom Vitasovićem o tome može li se planirati slično postrojenje u Vodnjanu. Tako bi se iskoristile sve veće količine komine koja se sada čak i baca na deponij. Energetska vrijednost komina masline je, koliko mi je poznato, oko 1,4 kWh/kg ili 5 MJ/kg, za razliku od drva koje ima oko tri puta veću energetsku vrijednost, veli Poropat.
Na području porečkog deponija razmišlja se o proizvodnji energije od bioplina s odlagališta. Već sada je porečka Usluga napravila prvu fazu postavljanja sondi koje će prikupljati bioplin. Sonde su postavljene na svakih 45 metara, a bit će međusobno povezane i usmjerene na baklju za sagorijevanje. Upravo se sagorijevanjem uništavaju tvari štetne za okoliš, veli Dino Matas iz porečke Usluge. Sanacija odlagališta Košambra planira se dovršiti do Dana grada Poreča, 30. travnja.

U sljedećoj fazi nakon projektiranja potrebno će biti izgraditi postrojenje za korištenje plina u proizvodnji električne energije. U Uslugi ne znaju još kolika bi mogla biti ulaganja, a kolika dobivena energija iz tog postrojenja.

- Korištenje obnovljivih izvora skuplje je od konvencionalnih, ali je najbolje rješenje za očuvanje zdravlja i zemljinih resursa, veli Poropat.

Zgrade troše 40 posto energije

Na pitanje što misli o lokaciji TE u Plominu odgovara da smatra da je TE Plomin 1 zastarjela i da joj je rok trajanja pri kraju. Trebat će je rekonstruirati uz uvođenje novih tehnologija ili će prestati s radom. Za razliku od TE Plomina 2 koji, prema saznanjima iz Zavoda za javno zdravstvo, može biti dobar primjer s obzirom na tehnologiju i upravljanje elektranom.
- Hrvatska danas dnevno uvozi oko 30 posto električne energije, a bez Plomina taj bi odnos bio još nepovoljniji, veli direktor nove agencije. Zbog toga će struka na nacionalnoj razini pod svaku cijenu željeti zadržati ovu lokaciju, rekao je Poropat. Međutim, nije želio izreći stav o novoj termoelektrani na ugljen, Plominu 3. Veli da nije još odlučeno hoće li i gdje će se graditi TE na ugljen. Tek će strategija odgovoriti jesmo li za ugljen, a nakon toga će drugi dokumenti odrediti lokaciju, veli Poropat.
Važan dio zadataka IRENA-e, čije će sjedište biti u Labinu, jest i edukacija gospodarstvenika, ali i fizičkih osoba o uvođenju mjera energetske učinkovitosti. Energiju u zgradama koristimo više nego igdje drugdje. Prema istraživanjima EU-institucija, zgrade imaju udio od približno 40 posto u energetskoj potrošnji. Zato »nude« najveći potencijal za energetski efikasna poboljšanja i ograničenja rastućih troškova, a time i smanjenje stakleničkih plinova.

Na pitanje podudara li se program agencije s nacionalnim programom koji je već u tijeku, Poropat odgovara da će agencija biti partner Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Agencija će biti i konzultantskog karaktera, ali i sugerirati optimalno korištenje energije u javnom sektoru.
Njeno osnivanje dugo je pripremano. Sredstva Europske unije za osnivanje dobile su agencije u Primorsko-goranskoj i Međimurskoj županiji, što Istarskoj smanjuje šanse. Ipak, to ih nije previše obeshrabrilo pa će i Istra konkurirati za eure.

Jasna ORLIĆ

valter poropat TE Plomin energija vodovod istarska regionalna energetska agencija IRENA energetika obnovljivi izvori