Zabavni, praktični i stručni savjeti o štednji energije i zaštiti klime
17.7.2008. // Alert online (nezavisni magazin za okoliš) // Objavljeno u kategoriji Zabava
Europska komisija otvorila je web stranicu posvećenu isključivoklimatskim promjenama. Akcijama za zaštitu klime pridružuju se i svjetski mediji, na popularan i privlačan način: Ecocity.
Ljudi sve više i češće pričaju o (ne)vremenu i posljedicama iznenadnih oluja koje "nisu kao nekad" nego sve žešće i razornije. Promišljaju o promjenama ishrane, upotrebe drugih izvora enerije, čuvanju zdravlja, a sve to povezuju sa toliko upozoravajućom promjenom klime.
Klima je uvijek varira iz prirodnih razloga. Prirodni uzroci ipak uključuju i sunčevo zračenje, vulkanske erupcije, posjedice različith samo prirodi poznatih procesa izmjena i promjena. No, prirodni razlozi klimatskih promjena samo su mali dio onoga što su znanstvenici nazvali "globalnim zatopljenjem". Veliki uzročnik promjena na Zemlji ipak je čovječanstvo sa svim svojim aktivnostima.
Razumjeti klimatske pomjene
Kako znastvenici jednostavno objašnjavaju, sunčeva energija zagrijava Zemljinu površinu, vrućina isijava natrag u atmosferu. Naši "zidovi" plinovitih emisija, nastali ogromnom potrošnjom fosilnih goriva, oružja, poznatih i nepoznatih kemijskih spojeva i tko zna čega još, zadržavaju vrućinu, koja se gomila, strajući nam efekt staklenika. Tako nam život sve više liči na život u velikom plasteniku sa pokidanim sustavom za ovlaživanje i sušenje, zagrijavanje i hlađenje.
Kako god, ljudska su aktivnosti pojačale emisije sstakleničkih plinova, pogotov CO2, metana, i sličnih spojeva. To je dovelo do poremećaja u prirodnim i "samoodržavajućim" procesima u atmosferi, čija je posljedica zagrijavanje svijeta.
Globalni problem
Premda je ovo sve postalo globalni problem sa već velikim zdravstvenim, ekološkim i materijalnim posljedicama u ekosustavu Zemlje, mnogo se toga dade ublažiti, a možda i popraviti. No, to ovosi o svakom pojedincu, odnosno stanovnicima razvijenih, bogatih i prenapućenih urbanih dijelova naše planete.
Europska komisija kaže da svaka Europljanka i Europljanin može sudjelovati u kontroli proizvodnje emisija stakleničkih plinova, i to kroz kontrolu vlastitog domaćinstva, radnog mjesta, škole i privatnog života. Ako tako postupi, svatko od nas može godišnje "uštedjeti" gotovo 10.000 kg CO2. To se može postići smanjenjem upotrebe kućanskih strojeva, isključivanjem nepotrebne tehničke opreme, recikliranjem, recikliranjem i recikliranjem, i ono najvažnije: hodanjem , vožnjom biciklom i javnim transportima.
Možemo li to, kako uopće provodimo vlastitu štednju resursa? Da lakše odgovorimo na ta pitanja, EU komisija je osmislila koristan upitnik i test i animacije.
Ljiljanka Mitoš Svoboda energija štednja ecocity EU štednja ekologija energetika