Tragovi početka rudarenja na Labinštini: Mala i Vela kovica kod Paradiža
13.12.2009. // Glas Istre // Objavljeno u kategoriji Zabava
U rudarsku baštinu Labinštine spadaju i kovice, istražni tuneli kopani na mjestima gdje su se slojevi ugljena pokazivali na površini zemlje. Najpoznatiji takvi kopovi bili su oni u Krapnu kod Raše iz kojih se vadila "pegola nera" - paklina za premazivanje čamaca. Godina 1626., kada su tadašnje gradske vlasti izdale prvu koncesiju za iskorištavanje te sirovine, smatra se početkom rudarenja na Labinštini.
Kovica ima desetak, a dvije se nalaze u blizini zaseoka Paradiž, nedaleko od Sv. Martina u općini Sv. Nedelja. Pokazao nam ih je mještanin Josip Miletić, a istražili smo ih s kustosom labinskog muzeja, arheologom Vedranom Kosom.
- Kad smo bili djeca, stariji ljudi pričali su nam da su na tim mjestima kopali za vrijeme talijanske vlasti. U Maloj kovici nema ugljena, ona je samo desetak metara dug hodnik, a u Velikoj ima po pedalj širokih slojeva. Mi smo se u kovicama i okolo njih kao djeca igrali, veli Miletić. Paradiž je smješten na rubu odvojka Raške drage koji je na kartama označen kao Šipski rti. Miletić, kao i drugi mještani, govori o Šipskom putu koji vodi do kovica. Smještene su na početku dviju vododerina, jedna nasuprot drugoj ulaze u isti "rt".
Dvjestotinjak metara dugim strmim putem najprije smo sišli do Male kovice u koju nismo ulazili jer se to može učiniti samo potrbuške. Ulaz su zatrpali lisice i jazavci koji su je uzeli za svoj dom.
Vela kovica je tunel širok metar i pol i dug četrdesetak metara. Nastanjen je šišmišima, a na tlu se mogu vidjeti kosti od plijena koji su najvjerojatnije dovukle kune. Pri kraju se račva u lijevi krak dug svega dva metra i desni koji završava nakon petnaestak metara.
- Desno su se namjeravali spojiti s Malom kovicom, a lijevo su htjeli kopati prema Vinežu, gdje su sondiranja pokazala da su slojevi ugljena duboki i do sedamnaest metara, kaže Miletić.
Tunel je prokopan u pravilnim slojevima vapnenačkih stijena među kojima se nalaze također pravilni, dvadesetak centimetara široki, slojevi ugljena. Crne mrlje koje se mogu vidjeti na stropu potječu od karbidnih rudarskih svjetiljki.
Kos je uočio ugljen pomiješan sa zemljom, što je zapravo paklina ili "pegola nera". Najzanimljivije je da je takvu smjesu pronašao i među slojevima stijena izvan rudnika.
- Poznato je da je talijanska vlast tridesetih godina provodila opsežna rudarska istraživanja, pa je dio tunela iskopan u to vrijeme, ali paklina ukazuje na to da bi počeci kopanja mogli sezati i dvjesto godina unatrag. Zato je ovo vrlo zanimljivo otkriće, zaključio je Kos.
Miletić kaže da se u Lugu, tj. Raškoj dragi nalaze gromade kamenja koje su bujice donijele s ovog mjesta. Stare fotografije pokazuju da se sličan prizor mogao vidjeti i na rubu današnje Raše dok još nije bila izgrađena, odnosno da je kao i ovdje voda derala obronke Krapna i tako otkrivala slojeve ugljena. Treba li i Paradiž upisati kao mjesto na kojemu je počelo rudarenje na Labinštini, povjesničari tek trebaju istražiti.
Foto: Josip Miletić pred ulazom u Velu kovicu.
Robi Selan
mala kovica vela kovica rudarstvo rudarenje kovari kova vedran kos josip miletić počeci rudarenja na labinštini paradiž ugljen povijest otkriće
