Stephen Hawking (1942-2018): Život genijalnog fizičara pokazao je da je, unatoč svemu, moguće pobijediti

Stephen Hawking (1942-2018):  Život genijalnog fizičara pokazao je da je, unatoč svemu, moguće pobijediti

14.3.2018. // Labin.com // Objavljeno u kategoriji Znanost i tehnologija

Čovjek s velikim smislom za humor, svjetski popularni ambasador znanosti, fizičar Stephen Hawking, jedan od najcjenjenijih i najpoznatijih znanstvenika svoga doba uvijek je želio osigurati da javnost ima izravni pristup njegovu radu, ističu svjetski mediji.

Hawking je preminuo u svom domu u Cambridgeu u srijedu rano ujutro u dobi od 76 godina nakon cjeloživotne borbe s neurodegenerativnom bolesti amiotrofičnom lateralnom sklerozom koja ga je s vremenom potpuno paralizirala pa je komunicirao umjetnim glasom i pokretima obrva.


Model svemira temeljen na dva koncepta vremena


“Duboko smo ražalošćeni smrću našeg voljenog oca” objavila su u priopćenju njegova djeca Lucy, Robert i Tim. Znanstvenik koji je nastojao objasniti neka od najkompleksnijih pitanja života to je činio dok je čitav život nad njim lebdjela opasnost vjerojatne prijevremene smrti, piše britanska agencija Reuters.


Od 1974. radio je na povezivanju dva temelja moderne fizike – Einsteinove teorije relativnosti koja se bavi gravitacijom i pojavama velikih razmjera i kvantne teorije koja se bavi subatomskim česticama. Kao rezultat istraživanja Hawking je predložio model Svemira temeljen na dva koncepta vremena: stvarnog vremena, onakvog kakvo ljudi doživljavaju, i imaginarnog vremena kvantne teorije u kojemu svijet živi.


“Imaginarno vrijeme možda zvuči kao znanstvena fantastika… no to je stvarni znanstveni koncept”, napisao je u jednom predavanju objašnjavajući da se stvarno vrijeme može prikazati kao horizontalna linija u kojoj je na lijevoj strani prošlost, a na desnoj budućnost, dok postoji druga vrsta vremena koja ima vertikalni smjer. “To se zove imaginarno vrijeme jer to nije vrijeme koje normalno doživljavamo, no ono je zapravo također stvarno poput stvarnog vremena”. Hawking je otkrio fenomen koji je postao poznat kao Hawkingovo zračenje a radi se o ‘curenju’ zračenja iz crnih rupa i nestaju.


Najpopularnija knjiga koja nije čitana


Stephen Hawking rođen je u Oxfordu 8. siječnja 1942. Njegov otac, istraživački biolog, preselio se u taj grad s njegovom majkom kako bi izbjegao njemačka bombardiranja. Hawking je odrastao u Londonu i nakon što je diplomirao fiziku na Oxfordu prešao je na doktorski studij iz kozmologije u Cambridge. Kao tinejdžer uživao je u jahanju i veslanju no na Cambridgu u dobi od 21 godine postavljena mu je dijagnoza oblika neurodegenerativne bolesti koja će ga s vremenom potpuno paralizirati.


Dok se pripremao za vjenčanje s prvom suprugom Jane 1964. liječnici su mu davali najviše dvije do tri godine života. No bolest je napredovala mnogo sporije nego što su liječnici očekivali. Par je imao troje djece i 1988., iako Hawking više nije mogao samostalno govoriti nego je koristio umjetni glas nakon traheotomije, dovršio je knjigu “Kratka povijest vremena” laički vodič kroz kozmologiju. Njegova knjiga postala je neočekivani bestseler iako je nejasno koliko ju je ljudi uspjelo pročitati do kraja, piše BBC.


Knjiga je prodana u više od deset milijuna primjeraka a bila je poznata kao “najpopularnija knjiga koja nije čitana”. Znanstvenik se pojavio u nizu popularnih televizijskih show programa i “posudio je” svoj sintetizirani glas u brojnim prigodama. Zvjezdani status Hawkinga priznat je čak i popularnim Simpsonima – prikazan je u baru kako pije s Homerom pri čemu se sugeriralo da bi mogao ukrasti Homerovu ideju da je svemir oblika probušene krafne.


Hawking se pojavio u Teoriji velikog praska


Sam se pojavio u epizodi humoristične serije “Teorija velikog praska” o životu mladih fizičara u kojoj je pronašao pogrešku u radu jednog od glavnih likova, a često je bio meta šala likova iz serije. Pojavio se i u u epizodi BBC-ijeve serije Crveni patuljak kao hologram svoga lika iz Zvjezdanih staza. Rock grupa Pink Floyd koristila je njegov prepoznatljiv umjetni glas kao uvod u “Keep talking” na njihovu albumu “The Division Bell”.


Bio je poznat po svojim iznimnim kapacitetima vizualiziranja znanstvenih rješenja bez izračuna ili pokusa. Njegov impresivni um probijao je granice ljudskog razumijevanja kako bespuća Svemira tako i bizarnog submolekularnog svijeta kvantne teorije za koju je smatrao da može predvidjeti što se događa na početku i kraju vremena, piše Reuters. Njegov rad obuhvaćao je raspon od porijekla Svemira, preko izazovnog putovanja kroz vrijeme do tajni svemirskih proždirućih crnih rupa.


No vjerojatno je njegova “teorija svega” koja je sugerirala da se Svemir razvija po dobro definiranim zakonima privukla najviše pažnje. “Kompletni set zakona može nam dati odgovore na pitanja poput onog kako je svemir nastao”, kazao je. “Kamo ide i hoće li imati svoj kraj? Ako je tako, kako će završiti? Ako pronađemo odgovore na ta pitanja stvarno ćemo upoznati Božji um”.


Vjerovao je da mu je bolest donijela i korist


“Bio je veliki znanstvenik i iznimni čovjek čiji će rad i naslijeđe živjeti godinama”, napisala je njegova obitelj. “Njegova hrabrost i ustrajnost zajedno s njegovom briljantnošću i humorom inspirirali su ljude širom svijeta”, poručila je obitelj Hawking. Nepokoleban teškim zdravstvenim stanjem Hawking je nastavio raditi kao profesor matematike na Cambridgeu na jednoj od najprestižnijih pozicija a 2001. njegova druga knjiga “Svemir u orahovoj ljusci” objavljena je.


Vjerovao je da mu je bolest donijela neke koristi – kazao je da mu je prije nego što se razbolio bilo dosadno u životu. Zbog njegova stanja postao je sve ovisniji o drugima. Često je odavao priznanje svojoj supruzi koja se za njega brinula više od 20 godina pa je šokirao prijatelje i rođake kad ju je napustio zbog jedne od njegovateljica s kojom se vjenčao 1995. Do 2000. Hawking je bio česti posjetitelj hitnog odjela bolnice Addenbrooke u Cambridgeu gdje je primao liječničku pomoć zbog niza ozljeda.



Policija je provela istragu zbog navoda da je godinama trpio fizičko i verbalno nasilje no nikakve optužnice nisu podignute. Bio je poznat kao nepredvidiv, a gotovo je lakomisleno upravljao svojim električnim kolicima pa je ustrajavao na tome da ozljede nisu posljedica zlostavljanja. U 2007. postao je prva osoba s kvadriplegijom koja je iskusila bestežinsko stanje u modificiranoj letjelici specijalno izrađenoj da simulira bestežinsko stanje. Objasnio je da je to učinio kako bi potaknuo interes za putovanja u Svemir.


Pokazao da ne smijemo gubiti nadu


“Vjerujem da je život na Zemlji izložen neprekidno rastućem riziku nestanka zbog katastrofe poput iznenadnog nuklearnog rata, umjetno stvorenog virusa ili drugih opasnosti. Mislim da ljudska rasa nema budućnosti ako se ne otputi u Svemir. Stoga želim potaknuti interes javnosti za Svemir”. U 2014. film “Teorija svega” objavljen je na temelju priče Jane Hawking o njihovoj vezi i braku. Hawking se susreo s glumcem Eddiejem Redmayneom u okviru njegove pripreme za ulogu.


Za Discovery Channel kazao je kako je potpuno razumno pretpostavljati da negdje drugdje postoji inteligentni život no upozorio je da bi vanzemaljci mogli naprosto poharati Zemlju i ići dalje. U knjizi je napisao kako se osjećao kad mu je postavljana dijagnoza. “Osjećao sam da je to nepravedno – zašto se to meni dogodilo?”.


“Tada sam mislio da je moj život završen i da nikad neću ispuniti sve što sam mislio da mogu. No sada, 50 godina kasnije, mogu biti zadovoljan svojim životom”. Napisao je da je patio od teške bolesti gotovo čitav život no to ga nije spriječilo da ima obitelj i bude uspješan u radu. “To pokazuje da nitko ne smije gubiti nadu”.



Andrea Boži, autor

Telegram, izvor




Pet najvećih postignuća Stephena Hawkinga

Među brojnim otkrićima i postignućima velikog znanstvenika i popularizatora znanosti Stephena Hawkinga izdvojili smo pet koja se zbog svog utjecaja i dosega mogu smatrati najznačajnijim:

Hawkingovo zračenje ili crne rupe nisu posve crne
Sve do 1974. godine fizičari su bili uvjereni kako ništa ne može pobjeći iz crne rupe. Stephen Hawking te je godine pokazao kako to nije točno: predvidio je kako crne rupe emitiraju zračenje koje može nastaviti i nakon što potroše svoju energiju i ispare. Hawkingovo zračenje, kako je kasnije nazvano, isprva je bila kontroverzna zamisao. No, kasnija istraživanja pokazala su kako je riječ o važnom otkriću na području teorijske fizike.
Dugovječna 'Kratka povijest vremena'
Stephen Hawking je 1988. godine objavio knjigu koja je prometnula u jedno od najpopularnijih znanstvenih izdanja svih vremena. A Brief History of Time (Kratka povijest vremena) provela je 237 tjedana na popisu bestselera britanskog Sunday Timesa. Do 2001. je prevedena na 35 jezika, među kojima je i hrvatski, a u 20 godina od izdavanja prodana je u više od 20 milijuna primjeraka. Predgovor prvom izdanju napisao je američki znanstvenik Carl Sagan.
Potvrda svemira koji se širi
Teoriju prema kojoj se svemir širio eksponencijalno nakon Velikog praska sve dok se nije primirio na sporijoj brzini uveo je američki kozmolog Alan Guth 1980. godine. Danas je teorija inflacijskog svemira široko prihvaćena, a Stephen Hawking je bio jedan od prvih koji su izračunali kvantne fluktuacije nastale tijekom širenja svemira te pokazao kako su mogle potaći širenje galaksija svemirom.
Gravitacijski singularitet
Gravitacijski singularitet je jednodimenzionalna točka koja sadrži beskonačnu masu u beskonačno malom prostoru. U njoj gravitacija postaje beskonačna, prostorvrijeme je beskonačno zakrivljeno, a zakoni fizike kakve poznajemo prestaju vrijediti. Stephen Hawking je, skupa s britanskim matematičarom i fizičarom Rogerom Penroseom, uspio dokazati njihovo postojanje takvih točaka te postavio teoriju prema kojoj je svemir počeo kao singularitet.
Četiri zakona crnih rupa
U suradnji s Jamesom Bardeenom i Brandonom Carterom, Stephen Hawking otkrio je četiri zakona mehanike crnih rupa koji opisuju njihova fizikalna svojstva. Vjeruje se kako su analogna zakonima termodinamike, čije je otkriće svojedobno donijelo veliku prekretnicu u napretku znanosti i razumijevanju svijeta u kojem živimo.



Svojevremeno smo na portalu objavili članke o knjizi Kratka povijest vremena, koju smo imale prilike čitati 2009. godine, kao tekst o filmu Teorija svega iz 2014. godine koji je baziran na ljubavnom životu fizičara.


Foto: Public domain


Stephen Hawking kratka povijest vremena fizika znanost teorija relativnosti in memoriam