Pulitzerova nagrada
21.5.2009. // Labin.com // Objavljeno u kategoriji Zabava
Energicni i poduzetni novinski magnat, Joseph Pulitzer, slavu i bogatstvo je stekao kad je od svog lista, New York World, napravio glasilo “obicnog covjeka.” Svojim gromovitim uvodnicima citatelje je poticao na akciju; jednom od takvih svojih kampanja, Pulitzer je tisuce i tisuce privukao na davanje novcanih priloga za izgradnju podnozja Kipa Slobode. Covjek koji je usrdno i vatreno vjerovao u moc i snagu tiska u slobodnoj zemlji, “krizar” na strani naroda, glasni zagovornik demokracije, u Ameriku je stigao iz Madjarske, 1864, kad mu je bilo 17 godina. Silno je htio biti vojnik. Kad mu, zbog slabog zdravlja, nije uspjelo uci u francusku Legiju stranaca, a ni u britansku vojsku u Indiji, pokusao je kod jednog americkog agenta u Hamburgu i tako stigao u Boston, kao vojnik Vojske Sjevera, u americkom gradjanskom ratu. Rodjen u bogatoj zidovskoj obitelji, Pulitzer je dobio sjajno obrazovanje i tecno govorio njemacki i francuski, ali u Ameriku je stigao bez imalo znanja engleskog jezika. Dvije godine po svrsetku gradjanskog rata, 1867, Joseph Pulitzer je postao americkim drzavljaninom. Te iste godine, poceo je, u St. Louisu, raditi kao novinar lokalnog dnevnika na njemackom jeziku – Westliche Post. Ubrzo postao i njegov urednik te njegov djelomicni vlasnik. Po svrsetku studija prava, poceo je pisati za New York Sun, a 1878. godine kupio dva lista u St. Louisu – St. Louis Evening Dispatch i Evening Post, spojio ih u jedan – St. Louis Post-Dispatch te, postavsi njegovim vlasnikom, postao i jedna od utjecajnijih licnosti na americkoj novinarskoj sceni. Svoj njujorski list – New York World, stekao je 1883, otkupivsi ga od kontroverznog financijera Jaya Goulda, i njime zapoceo svoj krizarski rat protiv velikih poslovnih monopola, lutrija, trgovine bijelim robljem i, narocito, korupcije, javne i privatne. Pulitzeru bi zacijelo bilo drago kad bi znao da je, u proteklih 80-ak godina, nagrada koja nosi njegovo ime, najcesce dodjeljivana upravo onima koji su, svojim pisanjem, razotkrivali korupciju. Koristeci bombasticne naslove, senzacionalizam u vijestima i politicku karikaturu kako bi privukao sto veci broj citatelja medju radnicima i imigrantima, Joseph Pulitzer je, 90-ih godina 19. stoljeca, usao u “nakladni” rat s onim drugim novinskim magnatom i svojim rivalom, Williamom Randolphom Hearstom. Taj se rat rasplamsao s pocetkom onog pravog, rata koji je tadasnji Drzavni tajnik, John Hay, nazvao “splendid little war”, sjajni, mali rat, americko-spanjolskog rata, koji je, 1899. godine, izbio oko Kube. Pulitzer i Hearst takmicili su se u tome tko ce u javnosti potaknuti veci bijes protiv Spanjolaca. Obojica su pristupila izvestavanju o politickim napetostima pred pocetak i za trajanja rata strastveno i senzacionalisticki. Ta im je praksa donijela etiketu “zutog, bulevarskog tiska.” Pulitzer se iz njega povukao po svrsetku cetveromjesecnog, americko-spanjolskog rata. Njegov list, The World, postao je suzdrzaniji, a u mnogim pitanjima Demokratske stranke – i vrlo utjecajan glas. Pulitzerovo privremeno zastranjivanje u “zuti tisak” daleko, ipak, nadmasuju njegove zasluge u javnoj sluzbi. Vodio je odvazan, i cesto uspjesan, rat protiv korupcije u vladi i u americkom businessu. Pisuci u prilog osnivanju americke skole novinarstva, na sveucilisnoj razini, Pulitzer je, 1904, u casopisu North American Review, svoj credo sazeo ovim rijecima:”Nasa Republika i njen tisak ili ce zajedno rasti ili ce zajedno pasti. Sposobni i nepristani tisak, koji ce znati prepoznati pravu i pravednu stvar, i za nju imati hrabrosti, moze tu odliku sacuvati, odliku bez koje narodna vlada nije nista drugo doli opsjena i varka. Bestidan, koristoljubiv i demagoski tisak dat ce, s vremenom, narod jednako nizak i jednako necastan kao sto je i on sam.” Godine 1912, samo godinu dana nakon Pulitzerove smrti, osnovana je Columbia School of Journalism. A 1917, ustanovljena Pulitzerova nagrada. I jedno i drugo iz Zaklade koju je on ostavio svojom oporukom. Nagrada se dodjeljuje godisnje za vrsnocu u knjizevnosti – za prozu, poeziju, dramu, biografsko i povijesno djelo; za vrsnocu u glazbi, uglavnom klasicnoj, ali i onoj Georgea Gershwina, Dukea Ellingtona ili Wyntona Marsalisa; i, narocito, za vrsnocu u novinarstvu, onakvom kakav su, primjerice, pokazali New York Times, objavljivanjem takozvanih “Pentagon Papers”, 1971, ili Washington Post, razotkrivanjem skandala Watergate, 1972. godine. Primiti uglednu Pulitzerovu nagradu u bilo kojoj od kategorija, posebice u jednoj od 14 novinarskih, najveci je iskaz casti i profesionalnog priznanja. izvor: http://www.voanews.com/croatian
