Predstavljena prva studija o učincima autorskog prava na ekonomiju

20.11.2007. // Liderpress // Objavljeno u kategoriji Zabava

Uz njega su predstavnici industrija izravno uključenih u problematiku autorskog prava i intelektualnog vlasništva - Hrvoje Hribar, predsjednik Društva hrvatskih filmskih redatelja, i Davor Majetić, glavni direktor Microsofta Hrvatska, prokomentirali studiju i iznijeli svoje gledište iz konkretnog ekonomskog rakursa. Uvaženi gost Dimiter Gančev iz Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo objasnio je važnost kreativnosti u današnjoj ekonomiji, odnosno zašto je uopće važno procijeniti i zaštititi intelektualni rad.

Među ostalim, rečeno je da u nekim zemljama kreativni sektor raste dvaput brže od ostatka ekonomije, a nije rijedak slučaj ni da industrije vezane uza nj bilježe pozitivne trendove kad ostatak gospodarstva bilježi negativne ili stagnira. Željko Topić je ustvrdio da je cilj studije dvojak: podići opću svijest o intelektualnom vlasništvu u zemlji i skrenuti pozornost na važnost tog resursa. Industrije vezane uz autorsko vlasništvo podijeljene su u četiri kategorije: temeljne (potpuno izgrađene na tom resursu), međuovisne, djelomično ovisne i neizravne ovisne. Studija je za referenciju uzela 2002. i 2004. Većih razlika u statistikama nije bilo, ovisno o kategoriji, a 2002. je pokazala da je udio tih industrija u BDP-u države bio 4,8 posto i zapošljavao oko 55. 000 ljudi.

Upravo je ta kategorija zaposlenosti zabilježila najveći rast dvije godine poslije i pokazala porast zaposlenih u tim industrijama. Za razliku od Mađarske, referentne zemlje u toj studiji, u Hrvatskoj temeljne industrije čine 70-ak posto svih poslova vezanih uz autorska prava i intelektualno vlasništvo. Hribar je primijetio da su podaci vjerojatno i znatno bolji kad je riječ o audiovizualnom sektoru s obzirom na to da je upravo 2004., u kojoj je zabilježen pravi bum na području tih usluga. Davor Majetić naglasio je problem piratstva, odnosno zaštite intelektualnog vlasništva i copyrighta, što studija nije obuhvatila je osnovni cilj bio izmjeriti i kvantificirati pozitivne efekte na gospodarstvo zemlje. Prema Microsoftovim procjenama problem je ozbiljan jer jhe riječ o otprilike 55 posto krivotvorenog softvera koji, preračunato, ekonomiju stoji oko 330 milijuna kuna.

autorsko pravo copyright gospodarstvo ekonomija utjecaj studija

---