Peticija hrvatskih pravnika za procesuiranje izvršitelja zločina tijekom komunističkog režima u 2. svj. ratu
8.11.2007. // Javno // Objavljeno u kategoriji Zabava
Hrvatski pravnici traže sankcioniranje izvršitelja zločina počinjenih tijekom komunističkog totalitarnog sustava u Drugom svjetskom ratu.
Inicijativna skupina hrvatskih pravnika i Hrvatsko odgovorno društvo, u prostorijama Matice hrvatske, predstavili su 7. studenoga promociju Peticije hrvatskih pravnika za sankcioniranje nositelja, nalogodavaca i izvršitelja zločina počinjenih u službi komunističkog totalitarnog sustava tijekom i nakon Drugog svjetskog rata.
Peticija se veže uz rezoluciju Vijeća Europe 1471 o osudi komunističkih totalitarnih režima, koju je u startu potpisalo 45 hrvatskih pravnika i odvjetnika.
Domaća javnost do sada nije vidjela konkretne korake u Hrvatskoj glede te rezolucije i osude komunističkih zločina generalno. Neke bivše zemlje sovjetskoga bloka su već dobrano procesuirale takve zločine i napravile određenu lustraciju, a najbolji primjer su Poljska, ali i Češka te Slovačka.
Nakon tiskovne konferencije, peticija javno ide na potpisivanje kandidatima svih stranaka i lista koje se natječu na izborima za Hrvatski sabor, državnom odvjetniku i zamjenicima/pomoćnicima na svim razinama, zatim sucima na svim hrvatskim sudovima, profesorima na pravnim fakultetima u RH te predstavnicima nevladinih udruga, posebno onima koje se bave promicanjem i zaštitom ljudskih prava.
Peticija za sankcioniranje nositelja, nalogodavaca i izvršitelja zločina počinjenih u službi komunističkog totalitarnog sustava tijekom i nakon Drugog svjetskog rata, pokrenuta je polazeći od:Ustava Republike Hrvatske koji se temelji na jednakosti svih građana pred zakonom;
Rezolucije 1096 Vijeća Europe, od 27. lipnja 1996. godine, koja traži uklanjanje naslijeđa bivših komunističkih totalitarnih sustava;
Rezolucije 1481 Vijeća Europe, od 15. siječnja 2006. godine, koja traži međunarodnu osudu zločina totalitarnih komunističkih režima;
Deklaracije Hrvatskoga sabora (izdane u Narodnim novinama 76/06), koja se odnosi na osudu zločina počinjenih tijekom totalitarnoga komunističkog poretka u Hrvatskoj od 1945. do 1990. godine te koja priznaje da u Republici Hrvatskoj pad komunističkog poretka nije ''popraćen nacionalnim i/ili međunarodnim istragama zločina''.
Hrvatski pravnici traže provođenje sudskog postupka protiv komunističkih zločinaca Drugog svjetskog rata
Temeljem navedenog, hrvatski pravnici podsjećaju da je Republika Hrvatska dokinula komunistički sustav vlasti prije više od 17 godina, a da je na državnoj razini u tom razdoblju došlo više puta do demokratskih izbora i smjenjivanja vlasti demokratskim putem, te da se europske zemlje bivših komunističkih režima nastoje osloboditi komunističkog naslijeđa.
Također, konstatiraju da u Republici Hrvatskoj, usprkos svim navedenim činjenicama, još nije prevladan komunistički mentalitet, niti je išta značajnije učinjeno od nadležnih tijela da se počnu provoditi postupci i mjere u duhu navedenih dokumenata, niti je ijedna osoba odgovarala za zločine počinjene u ime komunističkog režima.
Stoga hrvatski pravnici zahtijevaju od Hrvatskog sabora, predsjednika Republike Hrvatske, Vlade Republike Hrvatske te pravosudnih tijela Republike Hrvatske:
da svatko u svojoj nadležnosti, svojim stvarnim političkim postupcima i postupcima pravne države, učini sve da se u institucijama Republike Hrvatske, javnim medijima i medijima u državnom vlasništvu te tijelima lokalne uprave i samouprave razriješe dužnosti nositelji, nalogodavci i izvršitelji zločina počinjenih u službi komunističkog totalitarnog sustava;
da se pojedince koji su bili nositelji, nalogodavci ili izvršitelji zločina u službi komunističkog totalitarnog sustava ili su ga svojim javnim djelovanjem opravdavali i veličali, a koji djeluju na području "civilnoga društva", prestane pomagati i podupirati materijalno ili na druge načine da se, primjenom načela individualne odgovornosti, pojedinci koji su sudjelovali u komunističkim likvidacijama tijekom i nakon Drugog svjetskog rata, posebno u masovnim likvidacijama civila i ratnih zarobljenika (Bleiburg i Križni putovi), likvidacijama hrvatskih intelektualaca i disidenata te progonima zbog nacionalne pripadnosti, svjetonazora ili uvjerenja, bez ikakva daljnjeg odlaganja procesuiraju pred hrvatskim sudovima.
Peticiju je pokrenula skupina pravnika iz Zagreba i Splita, koju čine koordinator Inicijativne skupine hrvatskih pravnika Mate Knezović te predsjednik udruge HOD Ivica Relković, koji su ujedno i inicijatori peticije, zatim odvjetnici Luka Martić, Berislav Velčić, Krisina Abramović, Jozo Rotim te Ante Balić.
