Ivo Josipović, potencijalni kandidat za predsjednika HR: Mogu pobijediti na izborima

Ivo Josipović, potencijalni kandidat za predsjednika HR: Mogu pobijediti na izborima

22.2.2009. // Glas Istre // Objavljeno u kategoriji Zabava

Prihvatio sam ozbiljno taj izazov jer pravednost kakvu smo živjeli posljednjih dvadeset godina nije ona kakvu bih volio vidjeti i sutra. I građani osjećaju da je najvažnije pitanje izgradnja pravne države • Ne, nimalo se ne osjećam hendikepiranim time što sam pravnik, a ne ekonomist. Dapače!

 

Hrvatsku drma ekonomska kriza pa je i predsjednik Stjepan Mesić prije nekoliko dana izjavio da bi bilo dobro kad bi idući šef države postao netko iz gospodarske sfere. Zastupnik SDP-a Ivo Josipović je pravnik, no kaže da nije zbog toga hendikepiran u nastojanju da prvo osvoji predsjedničku nominaciju svoje stranke, a onda krajem godine pobijedi na izborima za predsjednika Republike.
- Na pitanje treba li zbog ekonomske krize za predsjednika birati ekonomista, najjači je odgovor dao SAD. Dakle, Amerika za koju kažu da je kolijevka ove svjetske ekonomske krize, nije za predsjednika izabrala ekonomista, već pravnika - Baracka Obamu. Podsjećam da je još kao predsjednički kandidat Obama progovorio o etici pohlepe i sebičnosti jer su štetne za ukupni život američkoga naroda. Obećao je da će se prikloniti onima koji marljivo rade, poštuju zakone, skrbe o svojim obiteljima i vole svoju zemlju. Ne, nimalo se ne osjećam hendikepiranim time što sam pravnik, a ne ekonomist. Dapače! Prvo, sadašnja je ekonomska kriza svjetska kriza cijelog sustava liberalnog kapitalizma. Imamo nesreću da ta svjetska kriza u Hrvatskoj dolazi na poznate nam strašne posljedice pretvorbe i privatizacije. Imamo nesreću da je u nas dugo prisutno odsustvo bilo kakve suvisle ekonomske i opće razvojne politike. A to je rezultiralo time da neki plivaju u zlatu, a mnogi rade za manje od dvije tisuće kuna. Šire gledano, da ekonomisti u svijetu zaista kontroliraju ekonomske procese, do krize možda ne bi ni došlo.

 

Ne biramo ministra gospodarstva, nego predsjednika

- Kriza je puno dublja no što to proizlazi samo iz ekonomskih kategorija. Vidimo, ekonomisti se ne slažu ni o putovima izlaska iz krize. Zato je u svijetu na veliki odjek naišao taj američki obamovski socijalni pristup jer traži pravnu i pravednu državu u kojoj vlada ima važnu ulogu u pružanju jednake prilike svima. Uz vjeru u slobodno tržište, tržišno natjecanje i poduzetništvo postaje jako važno, i kod nas u Hrvatskoj, rješavati i rastuću ekonomsku nesigurnost za većinu građana i njihovih obitelji. Konačno, ne bira se u Hrvatskoj ministar gospodarstva, već predsjednik države koji u ovoj situaciji mora okupiti sve pametne glave, a ne samo ekonomiste, i pomoći da se u Hrvatskoj izgradi pravedno društvo u kojemu će se obnoviti društveni optimizam. Bez pravne države i pravednog društva nema izlaska iz ove naše ekonomske i još dublje društvene krize.
Zalažem se za hrvatsku državu u kojoj je radnik primjereno plaćen za svoj rad, gdje je poželjno biti bogat i zaraditi, ali i platiti porez te pomoći onima koji su u ekonomskoj krizi ostali bez posla i ne mogu ostvarivati temeljna ekonomska i socijalna prava. Svakome je u Hrvatskoj nužna odgovarajuća medicinska zaštita, a mladim ljudima životne šanse kroz kvalitetan i besplatan obrazovni sustav.

- Je li uopće važno što Mesić misli i koga bi htio za predsjednika nakon njega?
- Predsjednik Mesić naprosto, kao i svaki drugi građanin, izražava, i to čak vrlo oprezno, svoja očekivanja i afinitete. Koliko sam vidio dosad je nevoljko i vrlo općenito odgovarao o mogućim kandidatima, i to na inzistiranje novinara. Zasigurno, svakom bi kandidatu dobro došla podrška dugo godina najpopularnijeg političara u državi. No, ne mislim da Mesić ima ambiciju odrediti svog nasljednika ili da želi uspostaviti kakvu dinastiju. Čak i kada bi to htio, ne bi mogao.

- Jeste li razgovarali s Mesićem otkad ste javno izrazili zainteresiranost za predsjedničku dužnost?
- Nisam. Svoju kandidaturu trebam izboriti u SDP-u i javnosti, a građani će na izborima reći svoje.

Sve za državu pravde

- Kako ste uopće došli na ideju da biste mogli biti predsjednik Republike?
- Došao je trenutak kada mi je bilo upućeno to pitanje i u SDP-u i u građanskim krugovima izvan stranačkog života. Pitao sam se i ja jesam li spreman preuzeti veću odgovornost u političkom i javnom životu. Prihvatio sam ozbiljno taj izazov zbog sljedećeg, i meni najvažnijeg, razloga. Naime, pravednost kakvu smo živjeli posljednjih dvadeset godina nije ona kakvu bih ja volio vidjeti i sutra. I građani osjećaju da je najvažnije pitanje izgradnja pravne države. Baš nam je u godinama ekonomske krize pravna i pravedna država važna više nego ikada, da se ne bi ponovili neki slični procesi grabeži iz razdoblja pretvorbe i privatizacije. Ekonomski problemi će biti još ozbiljniji nego sada, a takve su situacije podloga da se još više prodube postojeće socijalne nepravde. Zato smatram da je evo došao red i na mene da zajedno sa svojim budućim timom stručnjaka čvrsto stanem u obranu vrijednosti građanskoga društva. Mogu već sada pred građanima izreći obećanje: dat ću sve za državu pravde i želim unijeti novu pravednost u hrvatskom društvu.

- U SDP-u ste manje od godinu dana, nije li stoga malo pretenciozno to što želite biti kandidat te stranke za predsjednika Republike?
- Točno je da sam u SDP-u ponovo od prošle godine. No, zaboravljate da sam bio jedan od utemeljitelja SDP-a i da sam pisac njegova prvog statuta. Nakon dugogodišnjeg članstva izašao sam iz SDP-a jer sam smatrao da stranka treba više i bolje činiti po mnogim pitanjima. Zapravo, sve vrijeme surađivao sam sa SDP-om, tako da je moj stranački staž znatno dulji. Sada me je još ojačala, da tako kažem, značajna, i već svakodnevna podrška što mi pristiže od mnogih u stranci i izvan nje. Time je očvrsnulo moje uvjerenje da mogu dobiti SDP-ovu nominaciju za predsjednika države, pobijediti na izborima i doprinijeti dobrobiti hrvatskog društva.

Protukandidati vrijedni poštovanja

- Zanimljivo je da i drugi SDP-ovci koji se spominju u kontekstu predsjedničkih izbora, Mimica i Jurčić, imaju kratak stranački staž, što Vam to govori? Izgleda da u SDP-u veterani više ne mogu daleko dogurati.
- U SDP-u ima veterana, ali i mnogo perspektivnih mladih ljudi. I jedni i drugi imaju jednaku priliku afirmirati se, i u stranci i u javnosti.
- Posebno, čini se, Jurčić ima snažnu želju postati predsjednik Republike. Hoćete li teže doći do stranačke nominacije nego kasnije pobijediti na izborima?
- Kolegu Jurčića vrlo cijenim i čast će mi biti nadmetati se za stranačku nominaciju s njim, a možda i još nekim od istaknutih SDP-ovaca. SDP će izabrati kandidata za kojega se bude smatralo da svojim vrlinama i sposobnošću može okupiti kreativne snage hrvatskog društva i da može osvojiti glasove većine birača. Vjerujem da ja mogu i znam odgovoriti toj dužnosti.

- Kako Vam se čine drugi potencijalni kandidati primjerice Nadan Vidošević na kojeg, po svemu sudeći, tipuju Mesić te Radimir Čačić?
- Ulazak u ovu utrku je stvar njihove procjene i podrške njihovih stranaka. Ljude koje ste spomenuli poštujem i vjerujem da će izbori biti zanimljivi.

- Kad biste postali predsjednički kandidat morali biste ulaziti u oštre političke konfrontacije, dosad niste bili u prilici pokazati da ste u tome vješti.
- Drago mi je što to mislite. Jer, da se našalim, to znači da Vas mogu ugodno iznenaditi. Međutim, politička konfrontacija se prečesto u Hrvatskoj svodi na služenje samoj sebi, za potpirivanje strasti i zamagljivanje pravih problema. Ja sam zainteresiran za konstruktivnu raspravu i iznalaženje rješenja, a za takvu vrstu konfrontacije sam apsolutno spreman.

Novi predsjednik mora biti kaktus, a ne fikus

- Mesić je svakodnevno bio prisutan u javnosti, iznosio je svoje mišljenje o svemu i svačemu, treba li nam takav predsjednik i u idućem mandatu? Biste li i Vi kao predsjednik stalno trčali za mikrofonima?
- Vidim da ste vrlo kritični prema predsjedniku Mesiću. No, smatram da je riječ o političaru koji je dao značajan doprinos hrvatskoj političkoj sceni. Novi predsjednik, ma tko to bio, ipak će imati svoj stil i svoje prioritete.

- Nije li vrijeme da predsjednik Republike ima u Hrvatskoj status kao i u ostalim zemljama parlamentarne demokracije?
- Ako smatrate da predsjednik države u našem političkom sustavu ima previše ovlasti, ne bih se složio s time. Hrvatski predsjednik ima upravo onoliko ovlasti koliko je primjereno parlamentarnoj demokraciji. Predsjednik države, uz ostalo, treba biti sidro demokracije i svojevrsni korektiv u odnosu na druge političke faktore, posebice Vladu. U jednom sam intervjuu, šaleći se, naveo da novi predsjednik mora biti kaktus, a ne fikus. Znači, morao bi stalno podsjećati institucije vlasti, a i oporbu, da se uvijek može više i bolje. Svakako, Mesić je to činio često i uspješno.


- Tuđman je bio general JNA, a Mesić ima u suštini pozitivno mišljenje o komunističkom sustavu, može li Hrvatska uopće dobiti predsjednika koji nema nikakve veze s komunizmom?
- Pripadam generaciji rođenoj dobrano poslije Drugog svjetskog rata i nisam opterećen poviješću. Nju ostavimo povjesničarima. Svoju političku aktivnost želim usmjeriti na budućnost, a oslanjam se na najvažnije iz naše povijesti: Domovinski rat u kojemu je nastala suvremena Hrvatska, ali i antifašizam kao europsku i svjetsku vrijednost. U fokusu moga političkog interesa su izgradnja pravednog društva, ekonomski prosperitet, afirmacija ljudskih i manjinskih prava, pravna država, ekološki problemi i, svakako, znanje kao motor razvoja društva.

U odnosu sa Slovenijom sačuvati hladnu glavu

- Nakon što nam je (ne)suradnja s Haaškim sudom dugo bila prepreka bržem napredovanju u integracijskim procesima sada nam je na putu u Europsku uniju i NATO blokadu postavila Slovenija. Jesu li Vas Slovenci razočarali svojim zapravo prilično iracionalnim ponašanjem?
- Slovenci pokušavaju iskoristiti činjenicu da o njihovom glasu ovisi naš ulazak u NATO i EU. Odlučivanje o morskoj granici nastoje prebaciti s terena prava, na kojemu mi stojimo bolje, na teren političkog arbitriranja. Upravo je to razlog zbog kojega Slovenija ne želi da spor o granici iznesemo pred Međunarodni sud, već želi da spor riješi arbitraža. Pritom Slovenija želi da arbitraža ne odlučuje na temelju međunarodnog prava, prvenstveno Konvencije o pravu mora, već da se rukovodi »pravičnošću«. No, mislim da su se preračunali i da će od ovakvog pristupa imati samo veliku štetu. Hrvatska vanjska politika treba sada pokazati mudrost i strpljenje. S jedne strane mora biti odlučna u zaštiti nacionalnih interesa i ne dopustiti da se pitanje granica rješava mimo međunarodnog prava. Europsku budućnost nećemo kupovati teritorijem! Hrvatska Vlada ne smije pokleknuti zovu brzog ulaska u EU pod svaku cijenu, pa i po cijenu teritorija. Kad Slovenija shvati da Hrvatska neće trgovati teritorijem, okrenut će se realnim rješenjima problema granice, vjerojatno odluci Međunarodnog suda. S druge strane naša politika mora sačuvati hladnu glavu. Ne smije se dopustiti da drugi važan interes, dobrosusjedski odnosi sa Slovenijom i duboke veze Hrvata i Slovenaca, zbog toga bude narušen. Hrvatska je uložila puno u želji da se spor o granici riješi po međunarodnom pravu i da respektira i interese susjeda. Sjetimo se samo odustajanje od ZERP-a. Sigurno, postoje brojni načini da se izađe ususret slovenskim interesima, kao što su pitanja slobodnog izlaska na otvoreno more, gospodarskog iskorištavanja Jadrana ili ekologije, a bez žrtvovanja teritorija.


- Hoće li odnosi između Hrvatske i Slovenije pretrpjeti dugoročnu štetu ili ćemo ipak razmjerno brzo prijeći preko toga da nas je susjedna država blokirala u nečemu do čega nam je iznimno stalo?
- Spor o granici svakako ne smije eskalirati u neku međunacionalnu netrpeljivost, zavadu među građanima ili različite oblike neciviliziranog ponašanja. Takva politika ne samo da nam ne bi pomogla, već bi nas i udaljila od Europe.

 

Sabor, pravo i glazba

- Koliko će Vam teško pasti ako ne budete predsjednički kandidat? Hoćete li u tom slučaju pričekati izbore 2015. godine?


- Imam dvije profesije, pravo i glazbu, u kojima beskrajno uživam. Za njih ću uvijek naći vremena bez obzira na to koliko se bavim i politikom. Sada obnašam drugi mandat zastupnika u Hrvatskom saboru i smatram da u politici mogu i više ponuditi. Zato sam ušao u ovu utrku za budućeg predsjednika Hrvatske. Vjerujem da mogu pomoći pravednijem razvoju Hrvatske i da je baš sada vrijeme i prilika za novo postavljanje vrijednosti, pa čak i uređivanje društva.

 

Haagu nisam samo povlađivao

- Uglavnom ste opravdavali sve što je stizalo iz Haaškog suda.


- Uvijek sam zagovarao ideju međunarodne pravde, i to univerzalne, a ne samo selektivne, u odnosu na neke ratove ili države. Haaški sud je napravio određeni iskorak u tome pravcu. O njemu sam puno pisao, ne samo u dnevnom tisku, već i u stručnoj literaturi. Da ste imali priliku pročitati te radove, vidjeli biste da sam Haagu znao uputiti i vrlo ozbiljne kritike. Uostalom, zajedno sa sadašnjim ministrom Šimonovićem uspio sam ostvariti jednu od rijetkih pravnih pobjeda protiv tužiteljstva Haaškog suda. Riječ je o takozvanom predmetu subpoene. Haag je imao svojih dobrih i loših dana. Uostalom, isto se može ustvrditi i za nacionalna pravosuđa, uključivši i hrvatsko. Moja temeljna postavka u odnosu i na međunarodnu i domaću pravdu jest da svaki zločin zaslužuje osudu, bez obzira na to tko ga je počinio. Da je hrvatsko pravosuđe samo kaznilo zločine »s naše strane«, Haag bi bio nepotreban. Što se predmeta generala Gotovine tiče, ostavimo sudu da dovrši svoj posao, kako je to nužno i za predmete koje sude hrvatski sudovi.

 

Razgovarao Dražen CIGLENEČKI

predsjednik hrvatske intervju ekonomija pravo pravda kandidatura ivo josipović politika
Putujmo.net - portal za sve koji vole putovati