Istrijani su čak 3 puta bogatiji od Bjelovaraca

Istrijani su čak 3 puta bogatiji od Bjelovaraca

7.11.2007. // Giornal hr // Objavljeno u kategoriji Zabava

Zagrepčani i Istrani žive najkvalitetnije, a stanovnici Bjelovarsko-bilogorske, Virovitičko-podravske i slavonskih županija imaju najnižu kvalitetu života u državi. Istarska kućanstva zarađuju trostruko više od onih u bjelovarskom i virovitičkom kraju, a razlika u standardu između žitelja tih županija otprilike je jednaka onoj između prosječnog Hrvata i Danca.


Veliko istraživanje UN-a o kvaliteti života u Hrvatskoj

Najsretnijima se smatraju Splićani; Ličani, unatoč niskim primanjima, najurednije plaćaju režije, gotovo svaki peti u Brodsko-posavskoj županiji nema WC u kući, a trećina odraslih u Vukovarsko-srijemskoj županiji živi u domaćinstvu bez ijednog zaposlenog člana.

To su neki od podataka iz velikog istraživanja Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) pod nazivom “Kvaliteta života u Hrvatskoj: regionalne nejednakosti”, provedenog prošle godine na čak 8534 ispitanika iz svih hrvatskih županija, koje će sutra biti predstavljeno na međunarodnoj konferenciji o regionalnim nejednakostima u Zagrebu.

Najsretniji su Splićani, u Ličkoj županiji najurednije plaćaju režije, a svaki peti u Brodsko-posavskoj županiji nema WC u kući. U Osijeku, Šibeniku i Lici više od 40 posto ljudi ne može promijeniti dotrajale prozore, a u nekim županijama niti krov koji prokišnjava.

To je prvo takvo istraživanje u Hrvatskoj, koje nije mjerilo samo standard po županijama, nego cjelokupnu kvalitetu života: stanovanje, zaposlenost, kvalitetu posla, obrazovanje, baratanje vještinama poput engleskog jezika i interneta, obiteljske odnose, društveni život, usklađenost obiteljskog i poslovnog života, zdravlje i kvalitetu zdrvatsvenih usluga i niz drugih pokazatelja.

Rađeno je po upitniku koji u Europskoj Uniji provodi Europska zaklada za poboljšanje životnih i radnih uvjeta, te su podaci usporedivi s onima europskih zemalja.

- Neki rezultati su bili očekivani, no neki su nas doista iznenadili i zavrjeđuju dublju analizu. Tako nas je začudilo što su se upravo županije središnje Hrvatske našle na dnu ljestvice. Te se županije vrlo često ‘lijepe’ uz Zagreb, pa se zapravo ne vidi njihovo stvarno stanje - objašnjava Lidija Japec, suatorica istraživanja iz UNDP-a. Bjelovarsko-bilogorski župan Damir Bajs iznenađen je takvim lošim podacima za svoju županiju, no, objašnjava, mogu se logički objasniti.

- Mi smo županija s najvećim udjelom poljoprivrednog stanovništva, koji se odnosi na četvrtinu ukupnog stanovništva, i uz to smo najstarija županija. Prevladavaju staračka seoska kućanstva koja imaju vrlo često niska primanja i loše stambene uvjete. Dobar dio njih još uvijek živi u kućama od blata, bez infrastrukture.

Mnogo je samaca u poznim godinama i nije mi neočekivano da su nezadovoljni životom, da se ne osjećaju sretnima ili da svoje zdravstveno stanje ocjenjuju vrlo lošim - objašnjava župan. Dodaje da se situacija u toj županiji iz godine u godinu popravlja te je sa 17. mjesta po iznosu BDP-a Bjelovarsko-bilogorska županija dosegnula 13. mjesto.

Drugo, pozitivno iznenađenje za istraživače bile su južne županije koje su, za razliku od prevladavajućeg mišljenja, svrstane na vrh ili sredinu ljestvice kvalitete života.

- Nakon što su se, povratkom turizma, ekonomski oporavili, vratilo se i zadovoljstvo života pa su i klima i mentalitet utjecali na povratak životnog entuzijazma - kaže Japec.

Kao što se očekivalo, Hrvati su u svim županijama u gotovo 90 posto slučajeva vlasnici kuća u kojima žive, no imaju tek 1,1 sobu po članu obitelji, što je, izuzev Poljske, najniža stopa u Europi. Stambeni uvjeti također su vrlo loši - u Osijeku, Šibeniku, Lici i još nekim dijelovima 40 ili više posto stanovnika ne može promijeniti dotrajale prozore, a u nekim županijama ni krov koji prokišnjava.

U zemlji čak 21 posto stanovnika između 18 i 65 godina živi u kućanstvima bez ijednog zaposlenog, a najviše takvih, više od 30 posto, živi u Požeško-slavonskoj, Osječko-baranjskoj, Brodsko-posavskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji. Ipak, oni koji rade smatraju svoj posao vrlo sigurnim - tako prosječno odgovara oko 78 posto ispitanika.

Međutim, u zadovoljstvu poslom daleko smo ispod europskog prosjeka, a zanimljivo je da samo dva posto žena i jedan posto muškaraca u državi radi na pola radnog vremena.  Ponovno se pokazalo da je životna sreća ipak usko vezana uz ekonomsku situaciju kućanstva.

Tako gotovo svaki drugi stanovnik Bjelovarsko-bilogorske županije objašnjava da sa svojim primanjima, koja jedva prelaze polovicu hrvatskog prosjeka, ne može spojiti kraj s krajem. Istovremeno su izrazito nezadovoljni svojim životom općenito, kao i obiteljskim i društvenim životom te zdravstvenim stanjem.

 1.   Grad Zagreb

- obitelji zarađuju 136% prosječnog prihoda kućanstva RH
- najmanje kućanstava, tek 12 posto, prima socijalnu pomoć
- građani njazadovoljniji stambenim uvjetima
- čak 90 posto zaposlenih svoj posao smatra vrlo sigurnim
- najveći broj stanovnika, više
od 15 posto, u proteklih godinu dana sudjelovalo u doškolovanju
- najlakše plaćaju troškove liječenja


  1.   BJELOV. - BILOG.

- obitelji imaju najmanju zaradu, tek 56 posto prosječnog prihoda hrvatskog kućanstva
- najnezadovoljniji su svojim životom, obrazovanjem i smatraju se najnesretnijim u državi
- petina najbogatijih zarađuje 8 puta više od petine najsiromašnijih
- imaju najgore opremljena kućanstva
- 27 posto prima socijalnu pomoć
- 14 posto nema WC u kući
- 46 posto ih ne može zamijeniti dotrajale prozore i vrata

 2.   ISTARSKA

- obitelji imaju najveću zaradu u državi, čak 164 posto prosječnog prihoda hrvatskog kućanstva
- nema kućanstva koje nema WC unutar stana ili kuće
-  čak 42 posto odraslih živi u kućanstvu s dvoje zaposlenih
- gotovo 15 posto stanovnika ima i ‘posao sa strane’
- 35 posto stanovnika koristi internet više puta tjedno
- najpovezaniji su s obitelji
- čak 44 posto svoje zdravstveno stanje smatra izvrsnim
  2.   VIROV. - PODR.

- obitelji zarađuju 57 posto prosječnog prihoda hrvatskog kućanstva
- petina najbogatijih zarađuje čak 10 puta više od petine najsiromašnijih
- 48 posto obitelji ne može spojiti kraj s krajem    
- svaki peti zaposleni misli da će vrlo vjerojatno izgubiti posao
- samo 31 posto muškaraca kaže da se svakodnevno skrbe o djeci, a samo 20 posto obavlja kućanske poslove

 3.   PRIM. - GORAN.

- obitelji zarađuju 136 posto prosječnog prihoda kućanstva RH
- najmanje kućanstava, tek 12 posto, prima socijalnu pomoć
- građani najzadovoljniji stambenim uvjetima
- čak 90 posto zaposlenih svoj posao smatra vrlo sigurnim
- najveći broj stanovnika, preko 15 posto, u proteklih godinu dana sudjelovali su u nekom obliku doškolovavanja
- najlakše plaćaju troškove liječenja 

3.   BROD. - POSAV.

-obitelji zarađuju 73 posto prosječnog prihoda hrvatskog kućanstva
- čak 39 posto kućanstava prima neki oblik socijalne pomoći
- najmanji broj obitelji, tek 59 posto, ostvaruje prihod od rada
- čak 17 posto kućanstava nema WC u kući ili stanu
- 36 posto stanovnika živi u kućama koje prokišnjavaju

4.   SPLIT. - DALM.

- obitelji zarađuju 102 posto prosječnog prihoda hrvatskog kućanstva
- građani su najzadovoljniji svojim obrazovanjem
- najzadovoljniji su obiteljskim životom
- smatraju se općenito vrlo sretnima i zadovoljnima svojim životom - daju mu najvišu ocjenu u zemlji: 7,7
- najmanje su otuđeni u zemlji

  4.   KARLOVAČKA

- obitelji zarađuju 89 posto prosječnog prihoda hrvatskog kućanstva
- 43 posto stanovnika ne može spojiti kraj s krajem
- najveći broj kućanstava, čak 64 posto, ostvaruje prihod od mirovina
- obitelji žive u stanovima s tek 0,9 soba po članu kućanstva
- svaki treći ispitanik svoje zdravstveno stanje ocjenjuje lošim
- najpesimističniji su u državi

40% stanovnika Sisačko-moslavačke županije ne može na vrijeme platiti režije

94% obitelji u Krapinsko-zagorskoj županiji ima vlasništvo nad svojom kućom bez hipoteke

19% obitelji u Varaždinskoj županiji najlakše preživljavaju mjesec - tek 19 posto kaže kako jedva spaja kraj s krajem

25% stanovnika Sisačko-moslavačke županije tvrdi da žive u neposredno zagađenoj okolini

41% stanovnika Vukovarsko-srijemske županije žali se na kvalitetu vode iz vodovoda

33% odraslih stanovnika Vukovarsko-srijemske županije živi u kućanstvu bez ijednog zaposlenog

74% stanovnika Ličko-senjske županije ne razumije ni riječ engleskog

51% zaposlenici Koprivničko-križevačke županije najteže usklađuju obiteljski i poslovni život - čak 51 posto ispitanika kaže kako više puta tjedno s posla dolaze preumorni za obavljanje kućanskih poslova

3% najdostupniju zdravstvenu zaštitu imaju Međimurci - tek tri posto kaže da im je liječnik daleko od kuće

Muškarci iz Ličko-senjske županije izjavili su da osam sati na dan rade kućanske poslove

39% posto stanovnika Sisačko-moslavačke županije račune za liječnika teško podmiruje 

81% Međimuraca smatra da će budućnost biti dobra

2% zaposlenih Šibensko-kninske županije smatra da bi mogli ostati bez posla

Većina Ličana ne razumije engleski

Što se tiče vještina koje svakako u današnje doba povećavaju kvalitetu života, poput čitanja na engleskom jeziku ili služenja internetom, na dnu su Ličani, kojih čak 74 posto ne rauzmije ni riječ engleskog, a na vrhu Zagrepčani, stanovnici Primorsko-goranske, Dubrovačko-neretvanske i Splitsko-dalmatinske županije s oko 40 posto stanovništva koje jako dobro razumije taj jezik.


Putujmo.net - portal za sve koji vole putovati