LC Live

Facebook primijenjen u sociološkom istraživanju

Facebook primijenjen u sociološkom istraživanju

2.11.2010. // Znanost.com // Objavljeno u kategoriji Znanost i tehnologija

Pri odabiru prijatelja rasa ima znatno manju ulogu nego što se to ranije mislilo, navodi zajednička studija istraživača s University of California(UCLA) i Harvarda, koja se oslanja jednim svojim dijelom na podatke sa socijalne mreže Facebook.

"Prema dosad prihvaćenom mišljenju rasa je smatrana najjačim utjecajem pri stvaranju prijateljstva među Amerikancima", rekao je Andreas Wimmer, vodeći autor studije i sociolog na UCLA. "Mi smo, međutim, pokazali da se stara poslovica: "svaka ptica svome jatu", ne može primijeniti kada odabiremo prijatelja. Poznanstva iz svakodnevnog života, životna sredina, zemlja porijekla ili pripadnost društvenoj klasi jača su osnova za stvaranje prijateljstava nego li isto rasno porijeklo."

"Uspjeli smo pokazati da u sklapanju prijateljstva i druženju dviju osoba pripadnost istoj rasi nije najvažniji čimbenik", rekao je suautor studije Kevin Lewis, diplomirani sociolog s diplomom Harvarda. Ispitivanje je pokazalo da najveću privlačnost među ljudima stvara već ranije poznata društvena potreba. Istraživači su pokazali da je za prosječnog studenta uzvraćanje prijateljskih signala sedam puta važnije od privlačnosti koju donosi pripadnost istoj rasi. Bili smo iznenađeni snagom društvene potrebe da se uzvrate prijateljstva", rekao je Lewis. "Kada nekog izaberemo za svog prijatelja on osjeća snažnu potrebu da postane naš prijatelj, a često i prijatelj naših prijatelja."

Rezultati istraživanja će biti objavljeni u on-line izdanju časopisa American Journal of Sociology, početkom sljedećeg tjedna. Želju za stvaranjem prijateljstva snažnije od pripadnosti istoj rasi potiču: pohađanje elitnih privatnih škola (dva puta jače), dolazak iz država s posebno karakterističnim identitetom poput Illinois-a ili Havaja (dva i pol puta jače) i podudarnost etničke pripadnosti (tri puta jače).

Čak i jednostavna činjenica poput studentskog dijeljenja zajedničkih spavaonica često je imala barem jednako jak utjecaj, ako ne i jači, od rasne pripadnosti u međusobnom privlačenju potencijalnih prijatelja. Zajednički život u studentskom domu, se pokazao kao jedan od najsnažnijih čimbenika za stvaranje i održavanje prijateljstva. U istraživanju čimbenika koji djeluju pri stvaranju prijateljstava korišteni su i podaci s Facebook-a, koji govore o novom načinu druženja. U ispitivanje su uključeni brucoši iz 2009 upisani na neidentificirano sveučilište koji su u velikom broju koristili ovu društvenu mrežu. Sveučilište je pri upisu kandidata vođeno njihovim postignućima, ali i namjerom da se prihvate studente iz različitih rasnih i etničkih zajednica.

"Među ispitivanim brucošima bila je mala vjerojatnost da će na fakultetu naći svoje srednjoškolske prijatelje i nastaviti druženje sa njima.Većina studentskih prijateljstava je bila nova i započela je u novoj sredini", rekao je Wimmer. Istraživanju je također pogodovao sveučilišni pristup da sobama rasporedi zajedno pripadnike raznih rasa. Brucoši različitog rasnog podrijetla su dijelili sobe češće nego što bi se moglo očekivati kod slučajnog rasporeda. U ispitivanje je u početku uključeno 1.640 studenata od kojih je 97 posto postavilo svoje Facebook profile. Wimmer i Lewis su odlučili da se u istraživanju ne vezuju uz broj Facebook prijatelja kao temeljni pokazatelj društvenih veza, već da potraže snažnije mjere prijateljstva.

Stoga su pratili 736 brucoša koja su postavljali slike prijatelja na svoju stranicu a onda u sljedećem koraku prikazane osobe označili imenom, nakon čega se fotografije prikazuju na Facebook profilima prijatelja. "Ljudi na fotografijama su očito proveli neko vrijeme zajedno u stvarnim socijalnim odnosima," navodi Wimmer. "Studenti žele da te njihove stvarne interakcije budu prepoznate u društvu on-line komunikacija." Wimmer i Lewis su pratili označene fotografije brucoša i ustanovili da ih prosječni student pošalje 15. Znanstvenici su tada primijenili statistički postupke za analizu podataka o stanovanju dobivenih od sveučilišta i osobne podatke objavljene na profilima.

Facebook je odobrio takvo istraživanje, ali bez posebne dozvole za narušavanje privatnosti svojih korisnika.U istraživanju su korištene samo informacije dostupne svim studentima. Istraživači su utvrdili rasu svakog ispitivanog studenta na temelju fotografija i prezimena. Prikupili su dodatne informacije o etničkoj pripadnosti svakog studenta, o njegovom filmskom, glazbenom i književnom ukusu i njegovoj matičnoj državi, o stanovanju, i vrsti srednjih škola koje su pohađali. Dojam dobiven nakon prvih analiza je bio da se prijateljstva pripadnika iste rase stvaraju češće nego što bi se očekivalo kod slučajnih događanja, na temelju rasnog sastava klase brucoša. Na primjer, bijelci su se međusobno družili jedan i pol puta češće nego što bi se očekivalo u slučajnim uvjetima. Za rasne manjine, pokazatelji su bili mnogo uvjerljiviji. Studenti Latinoamerikanci su se družili međusobno četiri i pol puta češće, a oni afroameričkog porijekla su se družili međusobno osam puta češće.

No, dublja analiza je pokazala da je u stvaranju prijateljstva važnost pripadnosti istoj rasi manje važna od niza drugih faktora. Glavnina onog što na prvi pogled djeluje kao preferiranje vlastite rase, je zapravo sklonost članovima iste etničke pripadnosti. To je posebno izraženo kod studenata Azijaca, koji su se međusobno družili gotovo tri puta češće nego što bi se očekivalo da se odnosi stvaraju na temelju slučajnosti. No, unutar skupine studenata iste etničke pripadnosti ili zemlje podrijetla, značaj rasnih preferencija se smanjio gotovo na polovicu. Privlačnost koju donosi zajednička nacionalnost je bila najveća kod vijetnamskih brucoša, koji su se međusobno družili tri puta češće nego prosječni studenti na temelju zajedničke rasne pripadnosti.

"To znači da studenti u društvu u sebi govore," Odlično, tu je jedan Vijetnamac, "a ne," Tu je jedan Azijac," rekao je Wimmer. Pri praćenju društvene potrebe za uzvraćanjem prijateljstva, značaj rasnih podudarnosti je bio još manji. Računajući na potrebu za uzvraćanjem prijateljstva i povezivanjem s prijateljima prijatelja, prednost iste rase se smanjila za jednu polovicu kod Latinoamerikanaca i nevjerojatnih dvije trećine kod Afroamerikanca. "Stvaranje prijateljstva između dvaju studenata pripadnika iste rase, olakšava njihovo poznavanje specifičnih društvenih pravila po kojima se druženje odvija, što nema veze s rasnim preferencijama" rekao je Wimmer. "Čak ako se samo radi o izbjegavanju napetosti u društvenom krugu, prijateljstva se često uzvraćaju i prijatelji prijatelja uspostavljaju međusobno prijateljstvo."

Zanimljivi rezultati su dobiveni analizom tipova srednjih škola koje su brucoši ranije pohađali. Za sve one koji su završili 16 najrazvikanijih američkih škola bilo je dvaput vjerojatnije da će međusobno družiti slično kao i studenti iste rase, što sugerira da je razlika između elitnih i skromnijih obitelji veća prepreka za sklapanje prijateljstva od rase. Znanstvenici su odlučni u ocjeni da njihovi rezultati ne upućuju na odsustvo problema rasizma i rasne diskriminacije u Americi. Ipak oni vjeruju da su ranija istraživanja pridavala pretjeranu ulogu rasnoj pripadnosti u društvenim odnosima, djelomično i zato što su podaci o rasi lako dostupni u postojećim bazama podataka, dok je do podataka o drugim studentskim značajkama ili njihovim aktivnostima mnogo teže doći. Ova studija uvodi kao novost u istraživanje oslanjanje na podatke iz socijalnih mreža pri proučavanju ljudskog ponašanja, uključujući ljudske odnose, identitet, samopoštovanje, popularnost i politički angažman.

"Podaci sa Facebook-a omogućili su nam zaviriti iza kategorije rase i pronaći druge čimbenike važne pri povezivanju potencijalnih prijatelja", navodi Wimmer. "Naše ispitivanje je olakšala mješavina geografskog, rasnog i etničkog sastava brucoša i uspostavljanje novih prijateljstava u novom okruženju."



Izvor: University of California



Izvor: http://www.znanost.com/clanak/facebook-primijenjen-u-socioloskom-istrazivanju#ixzz149BhwZzi

facebook socijalna mreža društvo istraživanje socijološko istraživanje
Dimensions 2019