CERN: GEOCID (ili kraj svijeta u kolovozu 2008. – dakle ove godine?)

CERN: GEOCID (ili kraj svijeta u kolovozu 2008. – dakle ove godine?)

20.8.2008. // Labin.com // Objavljeno u kategoriji Znanost i tehnologija

Tragom fobije o kraju svijeta[1]

Predgovor

„U kvantnoj fizici, ne postoji prazan prostor. Sam vakuum je pun slučajnih fluktuacija. Te fluktuacije stvaraju savijenost prostorvremena. To se zove pjena prostorvremena, a regije u njoj mjehurići lažnog vakuuma. Ako je savijenost pozitivna, piše Einstein, mjehurić eksponencijalno raste, a za 10 -42 sekundi naraste do veličine protona i sadrži dovoljno energije za nastanak svemira. Mjehurić počinje bez materije i energije, osim one pohranjene u samu savijenost prostorvremena, ali kako raste mjehurić raste i količina energije, dakle eksponencijalno. To ne narušava pravilo očuvanja energije, jer lažni vakuum ima negativni pritisak, tako da sveukupna energija iznosi - nula. Ovo sve potječe iz jednadžbi koje je pisao sam Einstein 1916. godine. Kako mjehurić raste, neka vrsta frikcije pretvara energiju u čestice, temperatura pada, a spontani procesi uništavaju simetriju mjehurića. Tako nastaju nasumični odnosi polja i čestica. Time inflacija prestaje i prelazimo na Veliki prasak.

Ovo možda zvuči kao znanstvena fantastika, ali mnogi ljudi su izrazili zabrinutost da bi možda CERN-ov akcelerator čestica mogao stvoriti stanje lažnog vakuuma, time stvarajući novi veliki prasak i uništavajući svemir. Doduše, mi ne bi trebali strahovati, jer su ove tvrdnje neutemeljene…

Kako društvo u kojem smo odgojeni utječe na razvoje naše savjesti? Postoji li savjest uopće ili je samo posljedica pravila koja smo naučili slijediti od malih nogu? Ponekad pomislim kako je naša civilizacija besmislena; nepotrebni tabui i zaostali običaji koji usporavaju razvoj znanosti i kulture. Naše društvo je ljuska koja pokriva pravu ljudsku prirodu. Sad, kakva je to priroda? Možemo li znati kako bi se ljudi ponašali izvan civilizacije? Da stavimo čovjeka samog na napušteni otok, bi li pokušao savladati prirodne sile i pokoriti zvijeri? Ili bi se prepustio divljaštvu? Kakvi su ljudi bez kočnice društva?

Jer evolucija nam je dala slabu donju čeljust, tanke kosti i nezaštićeno golo tijelo. Sve ostalo smo stekli sami. Stoga, možda je cilj čovječanstva nadići ljudsku prirodu. Razvojem tehnologije izgubiti ćemo potrebu za hranom i za razmožavanjem i otići ćemo prema nebesima, ako se prije toga ne pobijemo međusobno“.[2]

Stiže li kraj svijeta?

Koliko je opasna potraga za Higgsovim bozonom

Objavljeno: 7.5.2008 12:36:47

Autor: Milena Benini

Predviđanja o kraju svijeta ima beskrajno mnogo, a razne apokalipse, ragnaroci i slične nezgodice očekuju se već tisućama godinama. No, rijetko kada netko ima toliko volje (i viška vremena) da doista pokuša nešto poduzeti kako bi spriječio dolazak onoga što smatra neizbježnom kataklizmom.

Jedan od takvih neobičnih ljudi je američki botaničar Walter L. Wagner. Taj je poluamaterski fizičar (studirao je biologiju, a fizika mu je bila "minor", kao nekad kod nas B-predmet), naime, uvjeren da će kraj svijeta uslijediti u kolovozu ove godine, kad počne sudaranje čestica u velikom hadronskom akceleratoru europskog centra za nuklearna istraživanja, smještenom u blizini Ženeve. To je uvjerenje toliko jako da je Wagner tužio europsku agenciju za nuklearna istraživanja CERN, zahtijevajući od američke vlade da spriječi pokretanje akceleratora.

Veliki hadronski akcelerator, poznatiji pod svojom engleskom kraticom LHC (large hadron collider) nasljednik je LEP-a, elektronsko-pozitronskog akceleratora izgrađenog još 1983. godine. Radi se, zapravo, o kružnom tunelu promjera 27 kilometara, smještenog između 50 i 175 metara dubine, u kojem će se, kroz dvije cijevi, poslati po jedna protonska zraka. Tuneli se hlade tekućim helijem, a obloženi su supravodljivim magnetima koji ubrzavaju i usmjeravaju čestice. LHC uključuje više od 1600 takvih magneta, težine više od 27 tona.

Čestice će se prije sudara još dodatno ubrzavati, čime će se podići njihove energetske razine. Pojedini proton trebao bi tako, u trenutku sudara, imati energiju od 7 tera-elektron-volta, čime će ukupna energija sudara biti 14 TeV. Kad se to dogodi, fizičari iz CERN-a nadaju se da će uspjeti uočiti jednu od teorijski predviđenih posljedica takvih sudara – Higgsov bozon.

Ta zasad još uvijek samo teoretska čestica, čije je postojanje pretpostavio škotski fizičar Peter Ware Higgs još 1964. godine, nudi objašnjenje za neke doista zanimljive pojave u tzv. standardnom modelu teorijske fizike, kao npr. zašto foton uopće nema mase, dok druge elementarne čestice, kao što su W i Z bozoni, imaju relativno veliku masu. Zbog svoje neuhvatljivosti, kao i zbog čudesne osobine da česticama bez mase omogućuje konstrukciju mase u tvari, Higgsov bozon prozvan je još i "Božjom česticom".

A zašto se gospodin Wagner boji potrage za Božjom česticom? Ne zbog neke pretpostavljene Božje kazne, već zbog mogućih popratnih pojava pri protonskim sudarima. Jedna od stvari koja bi se mogla dogoditi, kaže Wagner, jest da se stvori mikro crna rupa. A kad se jednom stvori, ta bi crna rupica mogla učiniti ono što sve crne rupe rade – gutati sve oko sebe, dok ne proguta i cijelu Zemlju, i prebaci je kroz crvotočinu u neki drugi, paralelni univerzum.

Druga je briga stvaranje takozvanih "strangeleta" (mi bismo rekli: "čudnica"). Strangeleti su pretpostavljene nakupine kvarkova sve tri orijentacije – gornje, donje i čudne – a imaju tu nezgodnu osobinu da bi mogli biti "zarazni", to jest pretvarati "običnu" tvar oko sebe u neobičnu – čime bi cijela Zemlja mogla završiti kao čudni puding.

U trećoj varijanti, Wagner pretpostavlja i mogućnost stvaranja takozvanih magnetskih monopola, još neobičnije prirodne pojave koja kao u nekom znanstveno-fantastičnom spektaklu mijenja okolnu tvar u druge (gotovo nasumične) tvari. Budući da bi i magnetski monopoli bar teoretski mogli biti zarazni, njihova bi pojava mogla dovesti do situacije u kojoj se, recimo, oblaci pretvaraju u kitove i padaju na Zemlju, a ljudi postaju biljke u teglama. A ljudi su mislili da Douglas Adams pretjeruje...

Iako ovo zvuči kao potpuno ludilo, sva tri Wagnerova scenarija katastrofe imaju punu potvrdu u suvremenoj fizici. No, baš zato što su i mikro-rupe, i čudnice i magnetski monopoli zapravo poznate pojave, znanstvenici kojima je fizika bila i A-predmet već su odavno utvrdili da eksperimenti poput onog koji se sprema u CERN-u nisu opasni. Naime, u prirodi se sudari protona poput onog kakav se planira postići LHC-om događaju relativno često.

Caka je samo u tome što ih je nemoguće predvidjeti, a kako se odvijaju u djeliću sekunde, apsolutno ih je nemoguće "uhvatiti" kad se dogode sami od sebe. Poanta LHC-a jest u tome da se protonsko-protonski sudar – pa time i Higgsov bozon – uhvati "na djelu", tako da ga znanstvenici mogu proučiti. I, premda priznaju da su sve tri posljedice koje Wagner spominje posve moguće, tvrde isto tako i da se takve pojave odvijaju svakodnevno, a bez loših posljedica po Zemlju, pa se može razumno zaključiti da se ni ovog puta neće dogoditi ništa strašno.

A ako se ipak bojite kolovoza, da vas utješimo: Wagneru ovo nije prva tužba. Naime, još je 1999. godine podnio tužbu tražeći zabranu rada za RHIC, relativistički akcelerator teških iona, izgrađen u laboratoriju Brookhaven u državi New York. Tužba nije prihvaćena, RHIC je pokrenut, a, vidite, još smo ovdje...

Ista vijest u drugoj deželi

(…) izazvao brojne kontroverze zbog straha da bi mogao izazvati „crnu rupu“ i kataklizmične posljedice.

Kolajder u brojkama
Veliki hadronski kolajder u CERN-u je instaliran u tunelu prečnika 27 kilometara, na dubini od 100 metara.
U sudaru čestica svaki snop će se sastojati od skoro 3.000 manjih snopova od po 100 milijardi čestica.
Snopovi će se kretati kao automobil koji ide 1.600 km/h.
Sudaranje snopova će se dešavati 40 miliona puta u sekundi.
Snop će kružiti 10 sati i pri tom će prevaliti preko 10 milijardi kilometara.
3.000 kilometara žica i vlakana će nositi informacije brzinom od 3.200 terabita godišnje

Kolajder se nalazi u džinovskom tunelu na dubini od 100 metara, gde će biti izazvan sudar dva snopa čestica.

Upravo će posljedice tih sudara biti glavni predmet istraživanja naučnika. Za Veliki hadronski kolajder vezane su brojni sporovi, pre svega zbog bojazni da bi u akceleratoru mogle da se pojave crne rupe, koje bi uništile ne samo njega već i pola teritorije Francuske i Švajcarske. Naučnici tvrde da je to u principu moguće, ali da bi te rupe postojale suviše kratko da bi nanijele bilo kakvu štetu.[3]

Ostali izvori na engleskom jeziku: Web 11.700 za wagner danger experiment cern

The CERN experiment will mass-produce black holes

www.lhcdefense.org

On the contrary it has systematically hidden evidence , and hence it is, in my opinion and hopefully that of this Court, liable of criminal negligence and occultation of proofs , as it carries about what amounts to a potential global genocide “.

”If the following reasonable and plausible assumptions prove to be correct, then the uncomfortable truth may be that the probability of destruction of Earth could be closer to 100%, far from the often quoted 1 in 50 million, though only mother nature currently knows for certain due to our limited understanding of the physics involved.”

Its Chief Scientific Officer, Mr. Engelen passed an internal memorandum to workers at CERN, asking them, regardless of personal opinion, to affirm in all interviews that there were no risks involved in the experiments, changing the previous assertion of ‘minimal risk’.

This happened as he himself explained in a 2007 interview in The New Yorker, due to the growing public fear. Izvor; www.lhcdefense.org

Recently Walter Wagner, a trained nuclear physicist, and colleague Luis Sancho filed a lawsuit in Hawaii to prevent the LHC from starting up based on these worries. physicsworld.com/

Ništa ne komentiram, samo ponavljam:

"When bad men combine, the good must associate; else they will fall, one by one." E. Burke.

Čini se da naša civilizacija ima dva smjera kojima može krenuti, a oba nas vode da postanemo kao bogovi: ili svemogući ili nepostojeći. (izvor: Internet)



[1] Izvor: http://klik.vecernji.hr/art/45542, Web 110 za opasan pokus cern.

http://www.lhcdefense.org/Projekt CERN - kako ubrzati sudnji dan? - Stranica 2 - Forum.hr

10 srp 2008 ... Opasan projekt? Svakako, jer je riječ o fizici visokih energija. .... Da su kojim slučajem AMERI napravili CERN i da im je uspio pokus ...
www.forum.hr/showthread.php?t=353826&page=2 - 150k -
Spremljeno u privremenu memoriju - Slične stranice

[3] http://www.blic.rs/svet, Autor: CDC/JS | 09.07.2008. - 06:39

 

 

 

Pripremio: Karlo Šoštarić 

 

CERN akcelerator ekologija znanost Karlo Šoštarić Geocid
Putujmo.net - portal za sve koji vole putovati