22. kolovoz 2017.
RSS feed
Prijava korisnika

9.11.2016. Gospodarstvo - NEĆE SE GRADITI PLOMIN C, UVOZIT ĆEMO SKUPU STRUJU

Foto vijesti

Most, kojem je u novoj Vladi pripao sektor energetike, a energetika iz Ministarstva gospodarstva prebačena Ministarstvu zaštite okoliša Slavena Dobrovića, kako doznajemo, radi novu energetsku strategiju, točnije niskougljičnu strategiju Hrvatske do 2030. godine, koja ne predviđa korištenje fosilnih goriva u proizvodnji električne energije, odnosno gradnju niti jedne veće elektrane na ugljen ili plin. To znači da u obzir ne dolazi gradnja Plomina C, snage 500 MW, ali ni plinske elektrane veće od 20 MW, dakle malih pogona.

U dokumentu koji bi tvrtka Ekonerg trebala završiti do kraja ove godine, neslužbene su informacije, stoji da ćemo se fokusirati na obnovljive izvore energije, a rast potrošnje energije kompenzirati - energetskom učinkovitošću, odnosno štednjom u zgradarstvu, prvenstveno kroz obnovu fasada, vanjske stolarije i slično te u prometu. Napominje se i to da treba pojačati interkonekcijske veze za prijenos, odnosno uvoz električne energije, i to viškova proizvedenih u Europi iz obnovljivih izvora, prvenstveno iz Njemačke. 

Samo vjetar i sunce

Drugim riječima, dok iz pogona do 2020. godine u Hrvatskoj mora izaći 1.200 MW snage starih elektrana na fosilna goriva, a HEP raspolaže ukupno s oko 3.600 MW, nećemo graditi niti jednu novu veću, baznu elektranu, koja mora osigurati proizvodnju energije onda kad su obnovljivi izvori - prvenstveno vjetar i sunce, nestabilni, kao i za vrijeme vrhunaca potrošnje. To bi, smatraju upućeni, itekako moglo dovesti u pitanje energetsku stabilnost, a zbog povećanog uvoza svakako i ovisnost Hrvatske, pri čemu ćemo energiju uvoziti i iz Srbije i BiH. 

"Nećemo graditi Plomin 3 po najvišim standardima, ali ćemo kupovati energiju iz Srbije i BiH, koje ju proizvode u elektranama gorim od našeg Plomina 1", ističu naši sugovornici. Još je u predizborno vrijeme Most poručivao kako energetika mora biti u službi gospodarstva, zagovarajući puni otklon od fosilnih goriva te poticanje obnovljivih izvora energije. Govoreći o izgradnji novih proizvodnih energetskih objekata, zagovarali su prvenstveno manje hidroelektrane. 

Gradnja malih elektrana, upozoravaju upućeni, ne znači gospodarski rast, jer je riječ o kapacitetima s opremom iz uvoza te malobrojnom radnom snagom. Namjera je Mostove strategije poticati energetsku učinkovitost, najviše u prometu, dok će povećanje energetske učinkovitosti u zgradarstvu uposliti, u najvećem broju, samo NKV radnike. 

Ne fosilnim gorivima

Hrvatska na snazi ima energetsku strategiju iz 2009. godine koja predviđa gradnju novih kapaciteta i na ugljen i na plin, i to većih. U vrijeme Ivana Vrdoljaka kao ministra gospodarstva tvrtka Ekonerg je dobila zadaću izraditi niskougljičnu strategiju koja predviđa korištenje svih energenata, pa tako i ugljena i plina, no ona do kraja Vrdoljakovog mandata nije dovršena, kao ni za vrijeme Tomislava Panenića na mjestu ministra gospodarstva. U rujnu ove godine, doznajemo, ministarstvo Slavena Dobrovića, koje tada još nije imalo energetiku, od Ekonerga naručuje reviziju niskougljične strategije koja će po novom biti vrlo isključiva, jer ne predviđa korištenje fosilnih goriva u većim pogonima za proizvodnju energije. 

Oslanjat ćemo se, kaže nova strategija, na viškove energije proizvedene vani, zbog čega moramo pojačati interkonekciju s drugim državama, a već sada, ovisno o prilikama, uvozimo od 30 do 50 posto električne energije što nas trenutačno košta između 400 i 500 milijuna eura godišnje. Odustajanje od gradnje većih kapaciteta na fosilna goriva, odnosno baznih elektrana, bez kojih u mrežu ne mogu biti primljene ni elektrane na obnovljivi pogon, značit će, nesumnjivo, i daleko veći uvozni trošak. Potrošače će sve više time koštati i poticanje proizvodnje iz obnovljivih izvora, zbog čega će naknada na računima već od iduće godine dvostruko skočiti. 

Alarmantna situacija

Situacija u proizvodnji električne energije već je sad alarmantna, jer do 2020. godine iz pogona mora izaći čak 1.200 MW snage instalirane u starim elektranama te će nam te godine nedostajati ukupno oko dvije tisuće megavata proizvodnih kapaciteta. Zbog novih normi, s prvim danom 2018. godine s radom moraju prestati TE Sisak i Rijeka, Plomin 1, TE-TO Osijek i još neki, manji objekti. Prema instaliranoj snazi elektrana na obnovljive izvore energije po stanovniku, među posljednjima smo u Europi, no isto je i kad su elektrane na ugljen u pitanju. 

S Plominom 1 i 2, ukupne snage oko 300 tisuća kilovatsata i 4,3 milijuna stanovnika, izračunao je energetičar Marijan Kalea, imamo 70 vata energije iz ugljena po stanovniku. Njemačka, iz koje sad planiramo uvoziti viškove energije, ima 49 termoelektrana na ugljen snage 41 tisuću megavata i 80,6 milijuna stanovnika, znači 510 vata po stanovniku. (Bojana MRVOŠ PAVIĆ)

 

Upisao: labin.com | Izvor: Glas Istre

KomentariKOMENTARI:

Za komentiranje morate biti registirani! Registracija Registracija
Pratite komentare na ovu vijest putem RSS kanala RSS

ARHIVA - VIJESTI

ARHIVA - VIJESTI