Gotovo na svakoj državnoj školi i na svakoj općini u Francuskoj stoji naslov: „Sloboda, Jednakost, Bratstvo“. Ta poznata parola Republike, izdata tako reći u vrijeme Francuske revolucije, ostala je do danas prisutna. Međutim, koliko su danas aktualne ideje društvenjaka te epohe koji su pripremali put tijekom rušenja apsolutizma i jednog društvenog, odnosno feudalnog sistema, svjedoci smo danas sami. Oni su tražili/zahtijevali slobodu individue, besklasno društvo i suverenost naroda. Kako djeluje jedan takav filozof, zastupnik prosvjetiteljstva sa svojim idealom čovjeka u prirodnom stanju 300 godina, danas je njegov rođendan, nakon njega?
Rousseau je rođen 28. Lipnja 1712. godine u Ženevi. Njegov životni put ka značajnom filozofu, pedagogu i prirodnom znanstveniku nije io predviđen. Doduše njegov ga je otac podučavao u njegovim mladim godinama, no on se kao mlad čovjek dao proputovanjima sa stankama u Savoyenu, Turinu, Annecyu, Lyonu i Parizu gdje dolazi u kontakt s intelektualnim krugovima svoga doba.
Moguće je da je u svoje vrijeme Rousseau bio kontroverzan, ali danas vrijedi za velikog kulturnog i civilizacijskog kritičara. Upravo u Francuskoj već vlada njegov ideal, ideal principijelne jednakosti svih ljudi (gdje smo mi „Balkanci“ još uvijek daleko, daleko – čega smo strašno manje-više i svjesni - udaljeni od njega), dakle nedostižan u jednome društvu, koje oficijelno zabranjuje podjelu na klase. Međutim, niti u jednoj zemlji školski i samim time kasniji zanatski uspjeh nije tako snažno spojen sa socijalnim podrijetlom kao u Francuskoj.
Samo je u prirodnom stanju čovjek dobar, neovisan od prirodnog suosjećanja, pisao je taj filozof. Nastanak civilizacija sa svojim konvencijama bacaju ga u lance, brišući njegove slabe karakteristike kao što su egoizam i zavist: Ljudi su zli; jedno tužno i permanentno iskustvo ušteđuje dokaz; svakako, čovjek je po svojoj prirodi dobar. Fundament nejednakosti je podjela posla. Privatno vlasništvo je početak podjela na klase.
S ovakvom kritikom nije Rousseau bio samo predvodnik europskog socijalizma, nego još je jedna njegova fundamentalna ideja koju populisti danas s lijeva i s desna svojataju: ona s najvećom vjerojatnošću suverenitet naroda. Prema filozofu Rousseau država se tek legitimira iz slobodne volje svih.
U svojoj raspravi u vezi s „Socijalnim ugovorom“ pokušao je definirati odnos individue prema državi i zahtijeva narodne odluke.
Danas još uvijek aktualan, nalaze se njegovi ostaci od njegove smrti u svibnju 1778. u Pantheonu u Parizu.